Bogatstvo hrvatske glagoljičke kulture predstavljeno u Bjelovaru

Najstariji hrvatski tekstovi na glagoljici su iz 11. stoljeća, no povijest bilježi da ih je bilo i prije, a baš Hrvatska ima najviše glagoljičnih tekstova među svim zemljama sa slavenskim jezicima. Zanimljivim predavanjem u Bjelovaru počeli su ovogodišnji Dani Matice hrvatske Bjelovarsko-bilogorske županije.
Misal kneza Novaka iz 1368. i Hrvojev misal iz 1404. godine najljepši su hrvatskoglagoljski kodeksi u bogatstvu naše glagoljičke kulture. Između pet i šest stoljeća hrvatski se jezik pisao glagoljicom. Na to podsjećaju i Bašćanska ploča, Vinodolski zakon, prva tiskana knjiga Misal iz 1483.

S još mnoštvom zanimljivosti upoznao je Bjelovarčane akademik Stjepan Damjanović. Glagoljica je prevažna sastavnica naše kulture i obično postoji krivo shvaćanje da je glagoljica nešto što je bilo samo u nekim crkvama, na oltarima kao liturgijska knjiga. Ljudi ne znaju da se cijeli pravni poredak odvijao komuniciranjem na glagoljici, istaknuo je akademik Damjanović.

Predavanja i književni susreti na Danima Matice hrvatske bit će do 1. prosinca u Bjelovaru, Ivanskoj, Grubišnom Polju i Garešnici.