Kako pčele podnose klimatske promjene

Pčelari će sigurno reći da živimo već u budućnosti znanstvene fantastike, one koja nije povoljna za ljude. Zašto? Zato što je nepovoljna za pčele, marljive kukce koji ne samo da nas daruju medom, nego i opslužuju sav biljni, a onda i životinjski svijet - oprašujući biljke. Kako sačuvati pčele? Na ovo pitanje, svakako, moraju odgovoriti ljudi.

Kamo nestaju pčele? Pčelari znaju da to nije neko tajanstveno mjesto gdje marljivi kukci možda i bolje žive, nego pčele - umiru. Klimatske promjene su prebrze, a njima za prilagodbu trebaju stoljeća. Pčele nemaju hrane i izložene su velikim bolestima. Ovogodišnja veljača bila je najtoplija u povijesti mjerenja, 5 stupnjeva više od mjesečnog prosjeka. Proljeće počinje vrlo rano.

Potkraj travnja bilo je toliko hladno da se i velik dio novog legla - smrznuo. Ako izostane hrane pčele su kržljave i nisu dovoljno jake, nemaju te bjelančevine potrebne za zimsku pčelu, da izvuče zajednicu iz zime van,  ističe pčelar Kristijan Jusić. Mi pčelari sve manje dobivamo pčela. Samo nas naša ljubav prema tim insektima održava jer je svake godine isplativost sve manja. To je jedan čisti entuzijazam… Ove godine uložili smo 1600 kg šećera da prežive naše pčele, a nismo dobili ništa, jedino ljubav prema tim insektima ih održava u životu,  dodaje Damir Rogulja.

Udruga pčelara Pčelinjak predložila je našem Ministarstvu poljoprivrede razrađeni plan sadnje medonosnog, začinskog i ljekovitog bilja. Da bi educirali, pčelari dijele sadnice. U akciji Posadi biljčicu za svoju pčelicu darovali su 300 sadnica medonosnog i začinskog bilja.

Ako ostanemo bez pčela, tu kariku u ekološkom lancu ne možemo nadopuniti. O pčelama misle pčelari. Nastoje ih spasiti od gladi i bolesti. I svi drugi o tome trebamo misliti, pridonijeti koliko možemo očuvanju prirode i nas samih.