Etno imanje koje izgleda 'onak' kak je negdar živlenje bile v Zagorju'

Naša se ekipa nedavno naša u okolici Zaboka i ondje su napravili priču o jednom etno imanju, koje izgleda 'onak' kak je negdar živlenje bile v Zagorju'. Priča je još zanimljivija jer je to imanje nastalo iz deponija za glinu i smetlišta.

Dobro došli u naše male sele koje se sastoji od par hižic, a svaka hižica pripoveda svoju priču, kaj su jeli naši stari, kak su se hincali, nadam se da će si svatko odnijeti mali dio iz Dubrave zabočke, pozdravlja HRT-ovu ekipu Nevenka Gregurić, suosnivačica Ekološkog društva 'Lijepa naša'.

Mi smo odnijeli uspomena cijelu vreću. Prvo, nevjerojatno je da je na mjestu ovih pitoresknih hižica prije 20 godina bio deponij za glinu te se ovdje ostavljalo sve što nikome nije trebalo. Da usred sela Dubrava zabočka ne strši takvo ruglo, pobrinule su se seoske žene, osnovale ekološko društvo Lijepa naša, nagovorile i muževe i djecu, svi su zasukali rukave i očistili divlje smetlište.

Hižice su našli koji kilometar dalje i premjestili ih ovdje. Najveća, glavna hiža nekad je bila gostionica. Tu su si kočijaši splakali duše, malo su si pojeli sireka, tu je bila točionica, dobro je živjela gazdarica, dobro je bila okrjepa svima koji su dolazili, objašnjava Gregurić.

Osim glavne kuće, na imanju nazvanom samo 'Zagorska hiža' nalazi se još nekoliko objekata-  koružnjak za kuruzu, štalica i kokošinjac te još jedna obiteljska kuća. Ondje se nalaze predmeti koje danas ne možemo zamisliti da ih koristimo- hlapec, drvena daščica za skidanje cipela, klupa obrtača na kojoj se preko dana sjedilo, a noću je postajala kolijevka, kao i posude za pravljenje maslaca.

I dok radite maslac, čut ćete još svakojakih zanimljivih priča. Najzanimljivija je da su se mladi dečki i cure prvi puta milo pogledavali tek na groblju. Pa kad je udvaranje ili po zagorski hincanje završilo sretno s vjenčanjem, spavali su na krevetima dobro podfutranima.