Ako ne pretjerujete s kobasicama, pancetom ili kulenom, nećete prijeći preporučeni dnevni unos soli

Prosječnim korištenjem tradicionalnih mesnih proizvoda u Hrvatskoj ne prelazi se preporučeni dnevni unos soli, unatoč činjenici da pojedini proizvodi sadržavaju čak oko polovine preporučenog dnevnog unosa, ali stručnjaci upozoravaju na opasnost zbog blagdana tijekom kojih konzumacija hrane znatno nadilazi prosjek.

Hrvatski stručnjaci za hranu analizirali su udio kuhinjske soli u 124 uzorka tradicionalnih mesnih proizvoda iz skupine trajnih kobasica, trajnih i polutrajnih suhomesnatih proizvoda i slanina napravljenih na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstava u Istri i Dalmaciji te središnjoj i istočnoj Hrvatskoj.

Rezultati su pokazali da najveći udio soli sadržavaju suhomesnati proizvodi (6,16 %) i slanina (5,30 %), a najmanji trajne kobasice (4,20 %). Nema znatnije razlike između hrvatskih regija iz kojih potječe proizvod, što je rezultat sličnosti u recepturama i tehnologijama proizvodnje, kaže se u istraživanju objavljenom u časopisu 'Meso'. Najveći dnevni unos soli s obzirom na prosječnu upotrebu navedenih vrsta mesnih proizvoda utvrđen je u istočnoj i središnjoj Hrvatskoj, približno 60%, a najmanji u Istri i Dalmaciji, približno 40%, navodi se u istraživanju.

Autori su do rezultata došli stavljajući u odnos dobivene podatke iz tradicionalnih mesnih proizvoda i prehrambene navike građana poznate iz prijašnjih istraživanja te iz neobjavljenih podataka Hrvatske agencije za hranu. Od ukupno 2002 ispitanika, njih 325 konzumiralo je prosječno dnevno 14,7 g vratine, 29,8 g pršuta, 34,6 g špeka, 41,5 g slanine, 42,5 g domaće kobasice, 44 g šunke, 51,3 g pancete i 58 g kulena.

S obzirom na to, oni su konzumacijom domaće kobasice unijeli dnevno 1,76 g soli, konzumacijom kulena 2,55 g, suhe šunke 2,88 g i pancete 2,85 g soli. Kako je maksimalna preporučena dnevna količina soli 5 grama, što otprilike stane u jednu manju žlicu, tradicionalni mesni proizvodi sudjeluju s oko polovicom tih potreba.

Liječnici ističu podatak da je smanjenjem unosa soli za oko 3 g dnevno kroz 10 do 15 godina kardiovaskularni rizik smanjen za 25 %, a ukupna smrtnost za 20%.