'Dozvola za nesavršenost'

U svijetu od poremećaja prehrane boluje 7 milijuna žena i milijun muškaraca. Broj mladih osoba koje traže pomoć je iz dana u dan sve veći. Unatoč tome mnogi ni ne traže pomoć, već žive u uvjerenju da nisu bolesni.

O tome kako prepoznati boluje li član naše obitelji od anoreksije, bulimije ili kompulzivnog prejedanja, koji su vidljivi znaci poremećaja te koje su posljedice dugotrajne bolesti za organizam mlade osobe u Dobrom jutru govorila je prof. dr. sc. Vesna Vidović, dr. med., dječja i adolescentna psihijatrica.



Prof. Vidović edukator je iz obiteljske psihoterapije. Predsjednica je Hrvatske udruge za dojenačku, dječju i adolescentnu psihijatriju. Članica je Hrvatske akademije medicinskih znanosti. Uže područje rada su individualna i obiteljska psihoterapija, liječenje osoba koje pate od anoreksije nervoze, bulimije nervoze, tjeskobe i problema u odrastanju te savjetovanje s obiteljima.


Centar za poremećaje hranjenja BEA
osnovan je  u srpnju 2012. A želja im je bila pružiti podršku oboljelima od poremećaja hranjenja kao i njihovim obiteljima. Mi radimo i s oboljelima, većinom djevojke, a ima i mladići, ali i s njihovim roditeljima, bližnjima, sestrama, braćom, partnerima… Komuniciramo s razrednicima, školom. Znači čitavom zajednicom koja je na neki način suočena s borbom s anoreksijom ili bulimijom,  ističe Jelena Balabanić Mavrović, predsjednica BEA-e. Centar BEA je nastavak dosadašnjeg višegodišnjeg rada niza stručnjaka kroz grupe podrške, savjetovanje ili preventivni program. Grupe za podršku dobno su raspoređene - za srednjoškolke, studentice, i za starije žene, 40+. U Centru djeluje i nutricionistička grupa i grupa za roditelje.
 
Jedan od projekata je i Dozvola za nesavršenost namijenjen djevojkama u srednjim školama i fakultetima. Surađuju s umjetnicima kao Toni Mažuranić no prije svega sa školama koje se javljaju kako bi se ovaj projekt predstavio njihovim učenicima. Cilj projekta je razvoj pozitivne slike o sebi i razvoj medijske kritičnosti koja je u hrvatskoj na jako niskoj razini. Nama je cilj da osnažimo mlade djevojke budući da su izložene velikom pritisku medija i da pomaknemo fokus s fizičkog izgleda koji je toliko zastupljen na sve ostale aspekte koji nas čine onima koji jesmo,  objašnjava Sara Peranić, začetnica projekta. Naglašavaju hobije, interese, važne osobe u životu… Daje se smisao oboljelima i primjer da u životu postoje stvari koje su važnije od savršenog izgleda i brojanja kalorija. Pomiče se fokus s fizičkog izgleda, dozvole za nesavršenost izgrađuju vlastite definicije lijepog i osvještavaju da današnji standardi ljepote nemaju veze s realnošću. U projektu sudjeluje 15 volonterki.

Anoreksija ili bulimija ne biraju. Danas su to bolesti koje pogađaju svakoga, i djevojke i dječake, a sve pod utjecajem kulture dijeta i diktature savršenog izgleda. Pritisak vršnjaka, pritisak medija , živimo u vremenu kada je imperativ savršenog izgleda i ekstremne mršavosti baš prisutan,  naglašava Jelena Belamarić Mavrović. Nije hrabar onaj koji u životu nije pao i koji se ne boji već onaj koji je nakon svih poteškoća ustao, poručuju u Bei.

U društvu postoji stigma oko ovakvih bolesti, oboljelima je ponekad teško potražiti pomoć, a potrebno je samo pokazati da u svojoj borbi nisu sami.