Hanuka, blagdan svjetla u Hrvatskoj

Židovski vjernici ovaj tjedan slave blagdan Hânuke. Hanuka je počela u nedjelju, 25. prosinca, i traje 8 dana, sve do nedjelje, 1. siječnja. Kako prema židovskom kalendaru praznik počinje u sumrak prethodnog dana, zadnji dan Hanuke obilježit će se danas nakon zalaska sunca...

Hanuka (prema hebrejskoj riječi posvećenje) je osmodnevni židovski blagdan koji pada u studenom ili prosincu, a slavi se na spomen ponovnoga posvećenja jeruzalemskoga hrama koji je, u doba borbe Jude Makabejca (165. do 163. pr. n. e.) oskvrnuo Antioh IV. Epifan. Hanuka označava i svijećnjak sa osam krakova i devetim žiškom u sredini. O blagdanu Hanuke pali se po jedna svijeća svaki dan.

Blagdan Hanuka potječe iz doba helenističke dominacije nad židovskom državom, kada je poganski vladar Antioh IV. Epifam zabranio pridržavanje čak i osnovnih židovskih vjerskih propisa i običaja. Vrhunac zlostavljanja nastao je kada je Hram onečišćen unošenjem Zeusova kipa. Premda malobrojni, podigli su se tada, godine 167. pr. n. e., ustanici pod vodstvom svećenika Matitjahua. Vojno vodstvo preuzeo je Matitjahuov sin Jehuda, kojega su zvali Makabi - Čekić, vjerojatno zbog njegove snage, upornosti i odlučnosti. Nakon trogodišnjih borbi, godine 164. g. pr. n. e., slabi su pobijedili jake: Židovi su otjerali grčke okupatore koji su željeli iskorijeniti židovstvo. Ovo je bilo prvo Božje čudo, obvezno čudo, jer je bilo preduvjetom za opstanak: ono je omogućilo opstanak Židova kao naroda posvećenog Bogu. Ustanici su nakon pobjede obredno očistili Hram i željeli su što prije zapaliti svjetla u hramskome svijećnjaku, menori. Međutim, obredno čistoga ulja, zapečaćenoga pečatom velikog svećenika, bilo je dostatno samo za jedan dan gorenja. Ipak su odlučili zapaliti svjetla u menori, kako bi barem toga pobjedničkog dana osvjetljavala Hram. Ali, čudom je ovo ulje, dostatno za samo jedan dan gorenja, gorjelo osam dana. Ovo čudo bilo je dodatna nagrada samoprijegornim ustanicima, dar koji su od Boga primili da bi osjetili potpunu radost.

Kao spomen na ovo čudo, od tada se tijekom osam dana, koliko je ono trajalo, slavi blagdan svjetla, Hanuka. Blagdan se slavi u doba zimskog solsticija, kada je noć najdulja i kada nam svjetlost Hanuke najavljuje novi osvit. U domovima i u sinagogama, na ulicama i trgovima, pale se u večernjim satima veliki i mali svijećnjaci i uljne svjetiljke, svaki dan s po jednim gorućim mjestom više, te od prvoga do osmoga dana blagdana količina svjetlosti raste. Obveza je svakog Židova paliti svjetlost za Hanuku.

Kao uspomena na 'čudo ulja' jedu se različiti slatki i slani uštipci prženi u ulju, djecu se daruje i igraju se razne igre. U židovskim domovima u dijaspori vrti se zvrk, drajdl, na čijim stranicama stoje hebrejska slova koja predstavljaju rečenicu: veliko čudo se dogodilo tamo (u Izraelu), dok se u Izraelu vrti zvrk sa slovima koja znače: veliko se čudo dogodilo ovdje.

Kakav je to praznik, kako je nastao, zašto se praznuje osam dana i kako sve izgleda objasnio je i pokatao u Dobrom jutru gospodin Pini Pinchas Zaklos, rabin židovske organizacije Chabad Hrvatska, njegova supruga Reizy i sin Yehuda (4):