Zagrebački crkveni turistički vodič

Zagreb je najbolje adventsko odredište i turista u tako velikom broju nema samo u to vrijeme, već cijele godine. Kao i svuda u svijetu, crkve i katedrale turistima su jako zanimljive. Stoga je zagrebačka nadbiskupija odlučila turistima pobliže prikazati zagrebačku sakralnu baštinu i za to je odredila savršenog vodiča.



Bez crkava zagrebačkoga Gornjega grada nema ni priče o Zagrebu. Od ove ljupke crkve posvećene razbojniku Dizmi do bisera poput crkve svetoga Marka ili za Zagrepčane mjesta posebne molitvene nakane - Kamenitih vrata. Mnogo se priča šetnjom kroz sakralnu baštinu metropole dade ispričati. Kako Zagreb bilježi sve veći broj turističkih posjeta, i zagrebačka nadbiskupija odlučila je osnovati poseban Ured za pastoral migranata i turista. Novom uredu zadatak je pratiti što se događa, koje su potrebe i interesi, a onda se usredotočiti na organiziranje posjeta, grupa i materijala za posjetitelje. Na čelo ovoga crkvenog, gotovo turističkog ureda postavljen je velečasni Anđelko Katanec. Ne začuđuje što je on izabran s obzirom na to da, osim uobičajenih jezika poput engleskog, njemačkog i talijanskog, govori i korejski jezik. Budući da se povećava broj korejskih turista možda to je razlog što me nadbiskup predložio i odabrao za povjerenika,  kaže skromno. 

Nema priče koju o crkvama i crkvenim mjestima u Zagrebu i okolici ne zna. Kao i turisti, najčešće je u katedrali, i zainteresiranima priča o povijesti koju ona skriva. I ekipu Dobrog jutra je zanimalo pa su zajedno krenuli u obilazak. U najstarijem dijelu zagrebačke katedrale u njenoj sakristiji, kapelici poznata je slika  'Križni put', Alberta Dürera s kraja 15. stoljeća.  A to je tek početak bogate povijesti koju skriva zagrebačka katedrala. Katedrala se može promatrati i kao povijesni udžbenik, jer kad čovjek uđe u katedralu ona progovara od pokrštenja Hrvata sve do današnjih dana o povijesnom rastu Hrvata.  Poput napisa na glagoljici starog 1300 godina koji govori o tome da su Hrvati 641. godine primili kršćanstvo. Mnogo je tu poznatih velikaša pokopano, poput Zrinskog i Frankopana, Tome Erdödyja koji svjedoče o stoljetnoj borbi s Turcima. Za prvoga zagrebačkog nadbiskupa Jurja Haulika vezana je priča o prelasku biskupije u nadbiskupiju raskidom veza s Mađarskom. Tu je blaženi Alojzije Stepinac svjedok novije povijesti simbol stradanja za vrijeme zločinačkih režima i ustaštva i komunizma koji su u to vrijeme vladali,  ističe vlč. Katanec. Stolni oltar gdje je reljef s Marijom koja drži Isusa, a oko nje su simbolički okupljeni svi Hrvati iz svih povijesnih razdoblja i društvenih statusa. Tu je 20-ak likova seljaka Matija Gubec sa svojom obitelji, kraljevi, kraljica Jelena, Tvrtko, sveci, biskupi tu su naši intelektualci Eugen Kvaternik, Ivan Mertz.  Simbol je to Hrvata povezanih u vjeri. Spomen-pločom obilježeno je 900 godina zagrebačke nadbiskupije. I povijest Zagreba gledamo kroz povijest biskupije, jer su nekako zajedno i dobili svoje ime na ovom području,  naglašava vlč. Katanec. 

Sve te i još mnoge povijesne informacije i priče vlč. Katanec svakodnevno dijeli s posjetiteljima katedrale. Katkad ispriča i pokoju zanimljivost, poput one da su lusteri u katedralu doneseni iz kockarnica Las Vegasa, da su njezine orgulje među 5 najboljih na svijetu, a panj na kojem su trenutačno adventske svijeće star je više od 2000 godina ili da je katedrala najviša građevina u metropoli.

Zaista je za te informacije bila potrebna stručna osoba koja će turiste upoznati s hrvatskom metropolom i neraskidivom povezanošću vjere i povijesti na ovom prostoru.