Kako promijeniti obrazovnu strukturu u korist traženih poslova i zanimanja?

U novu godinu ulazimo s 236 000 službeno nezaposlenih osoba, ali neovisno o tome Vlada je poslodavcima dala zeleno svijetlo da angažiraju 7000 stranih radnika.

Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) objavio je Preporuke za obrazovnu politiku i politiku stipendiranja u 2017. godini u kojima su na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini detaljno opisali u kojim bi školama i fakultetima trebalo povećati broj upisanih i stipendiranih učenika i studenata, a u kojima bi trebalo smanjivati kvote jer mladi koji ih završe ne mogu naći posao ili bježe preko granice. Ovaj dokument bi trebao proučiti ravnatelj svake srednjoškolske i visokoškolske obrazovne ustanove.

U emisiji Dobro jutro, Hrvatska gostovali su Admira Ribičić, pravna savjetnica u HUP-a, i Zlatko Stić, ravnatelj Prirodoslovne škole "Vladimir Prelog". HZZ je na vrijeme obavijestio uredništvo da zbog unaprijed dogovorenih obaveza nisu u mogućnosti osigurati adekvatnog sugovornika na navedenu temu te su redakciji odgovore dostavili u pisanom obliku.

Odgovori Hrvatskog zavoda za zapošljavanje:
Zašto škole i fakulteti i dalje prate neka svoja upisna pravila koja se i dalje ne poklapaju s potrebama tržišta?
Prema podacima kojima raspolažemo, u posljednje vrijeme postoje primjeri dobre prakse u kojima je vidljivo da pojedina sveučilišta i druge institucije (zaklade za financiranje studenata i sl.) uzimaju o obzir preporuke Zavoda na način da korigiraju broj upisnih kvota u preporučenom smjeru te da potiču studente na upis u deficitarna zanimanja.  Međutim, s obzirom na postojeću neusklađenost obrazovanja i tržišta rada, potrebno je u suradnji sa svim dionicima na tržištu rada, kontinuirano informirati i poticati obrazovni sustav na usklađivanje obrazovnih programa i kompetencija koje rezultiraju završenim programom s potrebama tržišta rada. 


Koja je preporuka za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja u 2017. godini?
Svi obrazovni srednjoškolski i programi visokog obrazovanja (stručni i sveučilišni studiji) za koje se predlaže povećanje ili smanjenje upisnih kvota navedeni su dokumentu Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja za 2017. godinu: http://www.hzz.hr/default.aspx?id=10354.
Preporuke se izrađuju na razini lokalnih tržišta kao što su županije, te pojedinačni gradovi ili općine i ukazuju na smjer potrebnih promjena u pogledu povećanja ili smanjenja broja upisanih i stipendiranih učenika i studenata u pojedine obrazovne programe i mogu služiti kao jedan od izvora podataka za donošenje odluka u kreiranju obrazovne politike.


Tko bi trebao proučiti objavu preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja u 2017. godini?
Premda su jasne i izravne, preporuke imaju kvalitativni karakter. Preporuča se povećanje ili smanjenje broja upisanih i stipendiranih učenika i studenata u pojedinim obrazovnim programima, ali se ono ne određuje kvantitativno. Preporuke, dakle, ukazuju na smjer potrebnih promjena, ali ne određuju njihov kvantitativni doseg, što je razumljivo i smisleno s obzirom na razinu pouzdanosti i preciznosti prognostičkih rezultata. S druge strane, budući da se preporuke izrađuju i upućuju svake godine, opetovanom pojavljivanju pojedinih obrazovnih programa treba pridavati sve veću težinu i uzimati ga u obzir sve ozbiljnije prilikom donošenja odluka. Promjene obrazovne upisne politike i politike stipendiranja na temelju preporuka Hrvatskog zavoda za zapošljavanje pridonijet će usklađivanju obrazovanja s potrebama tržišta rada odnosno umanjiti strukturnu neusklađenost između ponude rada i potražnje za radom, što je jedan od glavnih dugoročnih problema hrvatskog tržišta rada.

Koja zanimanja se najviše traže?
HZZ provodi različite analize tržišta rada koje uključuju velik broj kvalitativnih i kvantitativnih podataka, kao što su podaci o zapošljavanju osoba prema obrazovnom programu koji su završile, podaci o potražnji radnika sa završenim određenim obrazovnim programom dobiveni Anketom poslodavaca, podaci o broju upisanih učenika i studenata u pojedine obrazovne programe i dr. Analize tržišta rada se provode na razini regionalnih odnosno lokalnih tržišta rada.
Budući da se struktura gospodarstva veoma razlikuje od županije do županije, pa čak i između pojedinih gradova ili općina unutar iste županije, nije uputno navoditi konkretne liste traženih kvalifikacija koje bi vrijedile za zemlju u cjelini. U obalnim dijelovima zemlje, na primjer, postoji relativno velika potražnja za kvalifikacijama poput kuhara, slastičara, konobara, hotelijersko-turističkih tehničara itd., dok su u nekim kontinentalnim dijelovima vrlo tražena pojedina obrtnička odnosno građevinska zanimanja. U mnogim se dijelovima zemlje veoma traže nastavnici za matematiku, prirodoslovne predmete i strane jezike, zatim medicinske sestre i liječnici te stručnjaci za računarstvo, elektrotehniku i strojarstvo.