Čitajte romane o ljubavi, obitelji, razumijevanju i poniznosti

Književna kritičarka Jagna Pogačnik redovito u emisiji Dobro jutro, Hrvatska preporučuje što čitati.
Danas preporučuje roman 'Slikar i rat' - roman o obitelji, umjetnosti i nemoći te snažnu priču o odanosti, razumijevanju i brizi.


Stefan Hertmans - Slikar i rat

Stefan Hertmans
istaknuti je belgijski pisac, jedan od najcjenjenijih flamanskih autora. Boravio je u Hrvatskoj u rujnu prošle godine u sklopu Festivala svjetske književnosti. Njegov nagrađivani, sedmi roman 'Slikar i rat' preveden je na šesnaest jezika. Roman je kombinacija memoara i fikcionalne biografije autorova djeda, skromnog slikara i strastvenog čovjeka, zaboravljenog heroja Prvog svjetskog rata.

Kritičari ga opisuju kao pravi književni klasik posvećen svima koji su iz krhotina svijeta što je ostao nakon ratnih razaranja uspjeli pronaći mjesto za život, ali i kao knjigu o flamanskoj povijesti. U njemu je ravnoteža između mašte, fikcije, dokumentarnog i stvarnog. Roman je nastao na temelju autentičnog povijesnog dokumenta - dnevnika Hertmansova djeda o njegovim iskustvima u Prvom svjetskom ratu, dvjema bilježnicama od 600-tinjak rukom pisanih stranica koje mu je djed dao prije smrti. Piscu je trebalo trideset godina kako bi se odvažio otvoriti djedove dnevnike i suočiti s višeslojnim temama koje otvaraju. Djed je bio slikar, zaljubljenik u umjetnost, vojnik i čovjek koji je nakon tri ranjavanja preživio rat te do kraja života živio skromno i samozatajno.
Iz prvog dijela, koji pripovijeda unuk u prvome licu, saznajemo kakvo je djetinjstvo imao Urbain Martien. Siromaštvo i opasnosti, odrastanje uz oca slikara freski, posao u stričevoj kovačnici, razvoj ljubavi prema slikarstvu. U drugom dijelu, koji pripovijeda djed u prvome licu, pratimo njegov odlazak u rat, na prvu liniju fronte, gdje je ranjen i spoznaje sve strahote i besmisao ratova, a utjehu mu pruža crtanje. U trećem dijelu, koji je unukova nadogradnja i otkrivanje djedove tajne, pratimo ljubavnu priču, potom smrt supruge i privrženost njezinoj sestri s kojom će ostati do kraja života, kao i psihičke krize i slikanje kao jedinu utjehu.

Knjiga je žanrovski na raskrižju romana, biografije, autobiografije  i povijesnog djela, obogaćena esejima, meditacijama, slikama. Opisuju se fotografije i slike, prenose se djedovi memoari pisani kurzivom, natpisi i zapisi dokumentarnog karaktera. U tekst su ubačene stvarne fotografije popraćene esejističkim zapisima o likovnosti, glazbi, arhitekturi i književnosti.  'Ono do čega pisac svojom intelektualnom čestitošću može doći jest da nikad neće pronaći istinu: pronaći će samo priče', Hertmansova je poruka, a on osobno pamti i poruku svoga djeda: 'sve možeš, ako želiš'.


Josip Mlakić - Bezdan

Romanom 'Bezdan' pisac čini odmak od svoje dosadašnje proze, uglavnom ratne tematike. Knjiga je to o starosti i smrti, bolesti i ljubavi; triptih u kojem je treći dio mini zbirka poezije, dok su prva dva komorne priče o dvije žene i dva muškarca, starcima koji žive u gradu uz granicu. Prvi dio romana poznat je kao scenarij za film 'Imena višnje' Branka Schmidta iz 2015. godine u kojem se starac i starica nakon rata vraćaju u svoju kuću i pokušavaju ponovo postaviti život na noge, no starica sve češće zaboravlja i pati od demencije.

U drugom dijelu likovi su drugi starac i starica, profesori u mirovini, ali je njihova priča ista i te će se dvije priče povezati scenom susreta u bolnici, kao kopčom koja ih spaja u jedinstvenu cjelinu. 'Bezdan' govori o gubitku riječi i sjećanja, kao snažna priča o odanosti, brizi, razumijevanju i ljubavi.