Što čitati: društvenu kritiku Zapada ili (ne)zgode dobronamjernih kriminalaca

Književna kritičarka Jagna Pogačnik svaki tjedan u emisiji Dobro jutro, Hrvatska
preporučuje što čitati.

Ovaj tjedan preporučuje jedan hrvatski i jedan danski triler.
Peter Høeg - Susanin efekt


Glavni je lik romana-trilera koji se zbiva 2016. (u vrijeme pisanja romana, to je bliska budućnost) 43-godišnja Susan, profesorica eksperimentalne fizike koja ima neobičan dar - u njenoj su prisutnosti ljudi iskreni. Oduvijek je željela da joj život bude sređen, međutim to nije bilo ostvarivo. Fizički se obračunala s jednim bolivudskim glumcem u kasinu u Indiji i predstoji joj duga zatvorska kazna. Suprug glazbenik imao je aferu s maloljetnicom, a blizanci u pubertetu su također u neprilikama. Posjećuje ju bivši državni službenik i nudi joj da je izvuče i vrati u Dansku cijelu obitelj, ali uz uvjet da mu Susan stavi na raspolaganje svoj posebni talent, odnosno da pronađe posljednje preživjele članove tzv. Komisije za budućnost koju je danska vlada osnovala 1970-ih i iz njih izvuče što je pisalo u njezinu posljednjem referatu.

Okupljeni su se sastajali, razgovarali o budućnosti i svakih šest mjeseci pisali izvješće. Problem je nastao s predviđanjima; od dvadeset četiri predviđena središnja događaja u Danskoj i svijetu sva su se dogodila i to s točnošću od tri tjedna. Navodno se u posljednjem izvješću predviđa krah danske demokracije i skoro uništenje zapadnog svijeta. Vlada 2015. godine ukida Komisiju, drži u tajnosti taj posljednji referat i svim snagama radi na tajnom pokušaju da spasi četiri tisuće najvažnijih osoba u državi, dakle elitu.

Susan pokušava razotkriti taj vladin plan, ali istovremeno i preživjeti. Državni aparat i mediji skrivaju istinu, i dok svi predosjećaju da se približava opća propast, ostavlja se neupućeni narod da i dalje živi u nekontroliranoj potrošnji sve dok ne bude prekasno. Time počinje avantura Susan i njezine obitelji i utrka s vremenom u prljavoj borbi za vlast između znanstvenika, političara i bogataša. Napeti roman o društveno relevantnim temama: društvenoj nejednakosti, korumpiranim političarima i državnim službenicima, zagađivanju okoliša; istovremeno društvena kritika Zapada, studija karaktera suvremene žene-znanstvenice, ljubavna priča - mješavina žanrova. Roman je možda manje zanimljiv kao triler, premda i tu drži vodi, a više zbog glavne junakinje - jake, svojeglave, hrabre žene koja želi spasiti svoju obitelj, znanstvenice koja nije samo racionalna, već ulazi u svijet tuđih emocija.
Peter Høeg rođen je 1957. u Kopenhagenu. Diplomirao je komparativnu književnost, strastveni je planinar, pomorac, mačevalac i baletan te veliki štovatelj prirode. Lektor je na danskom Sveučilištu i član kazališne skupine u Tanzaniji. Poznatim ga je i najčitanijim danskim književnikom učinio moderni urbani triler o ženi koja čita tragove u snijegu i istražuje smrt jednog dječaka, roman 'Smilla osjeća snijeg' koji je doživio i filmsku ekranizaciju.

Edi Matić - Regija stranaca


Treći roman splitskog autora Edija Matića ima trilerski zaplet, odlično osmišljene likove, koji bez obzira na svoju prošlost i sadašnjost koja nije baš primjer uzornog načina života, djeluju iznimno simpatično i lako zadobivaju dodatne, čak i navijačke bodove i humoristički ton. Roman u kojem imamo posla s tri poprilično šeprtljava i zapravo dobronamjerna kriminalca, nekakvom pomalo amaterskom međunarodnom kriminalnom skupinom koju čine Hrvat, Nijemac i Rumunj. Zbog 'poslova', kao što su pljačke novca ili dragulja, za koje ih angažiraju neki veliki šefovi, oni se vrlo često upućuju na putovanja. Kriminal je za tu trojicu, zapravo, izvor prihoda koji bi trebao omogućiti relativno normalnu egzistenciju u vremenima kad nisu na zadatku. Trojica simpatičnih kriminalaca u jednom trenutku slučajno zagrize u nešto mnogo dublje, što daleko nadvisuje njihove lopovske akcije i otvara onu dionicu u kojoj nema puno mjesta za smijeh jer povezuje međunarodnu mafiju, političke dužnosnike više zemalja, rat i mir, jedno kosovsko selo, vreće kokaina i mnogo mrtvih. Običan triler nadopunio je na način da otvara prostor likovima koji sa sobom donose svoje životne priče, ali pri tome nije zaboravio naglasak staviti na scene akcije, dinamiku i vrlo vješto kadriranje romana.