Tajne senjskih katakombi

Grad Senj je zlatna škrinjica povijesnih priča. Ondje gotovo svaki kamen, svaka ploča može pričati o vremenu u kojemu je postavljena. A posebno velike priče pričaju senjska katedrala i gradski trg ispred nje, a naša je terenska ekipa prva koja je ušla u prostore ispod trga - čuvene senjske katakombe.

Rijetko se otvaraju mala vrata ispod staroga gradskoga trga Cimiter u Senju - jer još uvijek kriju brojne tajne. I onda kada se otvore, čini se to s posebnim poštovanjem. Grad Senj poznat je po svojim kriptama. Riječ je o spomeniku kulture koji je zaštićen. Senjski su se građani ovdje sahranjivali do 60-ih godina 19. stoljeća. Njihovi potomci ih, uz najavu, još uvijek i obilaze. Tu se još uvijek čuvaju ostaci mnogih gradskih odličnika koji su prošlih stoljeća bili važni za razvoj ovoga, nekada vrlo razvijenoga i važnoga grada, na sjevernome Jadranu.

S druge su pak strane ispod svetišta, gdje je kaptolska kripta, sačuvani grobovi biskupa Pohmajevića, Ožegovića, Maurovića, te više kanonika senjskoga kaptola. Na trgu iznad senjskih katakombi, Senjani su izabrali Frankopane u 13. stoljeću za upravitelje grada. Vjerojatno je to najstariji gradski trg ispred kojega je nekada bilo pogansko Svetište, a na čijem je mjestu u 4. stoljeću nikla ranokršćanska crkva, koja je vrlo brzo postala prva senjska katedrala, te  sjedište Senjske biskupije. Već u 13. stoljeću to je bila jedina katedrala u kojoj se misa služila na narodnome jeziku, dok je posvuda u svijetu to još i pet i šest stoljeća kasnije bio samo latinski.