Što čitati: biografsku fikciju ili neobičnu priču o životu jednog meteoropata

Književna kritičarka Jagna Pogačnik svaki tjedan u emisiji Dobro jutro, Hrvatska preporučuje što čitati.

Ovaj tjedan preporučuje biografski roman o poznatom češkom fotografu Františeku Drtikolu i novu uspješnicu Pavla Pavličića.

Višestruko nagrađivani češki pisac mlađe generacije Jan Nĕmec 7. ožujka gostuje u Zagebu gdje će u sklopu programa Europea predstaviti hrvatski prijevod svog romana 'Povijest svjetlosti'. U 19 h u caffeu "U dvorištu" s njime će razgovarati moderatorica Ivana Bodrožić, prevoditeljica Katica Ivanković i urednik Kristijan Vujičić.


Jan Nemec - Povijest svjetlosti

Jan Němec češki je pisac mlađe generacije. Studirao je sociologiju i religijsku kulturu te dramaturgiju. Piše poeziju, kratke priče, a za biografski roman o poznatome češkom fotografu Františeku Drtikolu 'Povijest svjetlosti' nominiran je za više nagrada i dobio je Nagradu Europske unije za književnost 2014. i  nagradu Češka knjiga 2014. Pisac koji razbija predrasude o tome kakva je češka književnost (humoristična); njegov je roman netipičan, kritičari kažu da je upravo takav češka književnost već dugo čekala.

'Povijest  svjetlosti' biografski je roman o slavnom češkom fotografu koji kombinira činjenice i mitove o životu lika s pokušajem da njegov život prikaže kao niz iznimnih i izvanrednih događaja. Kontroverzna osoba češke kulture i umjetnosti koja je stekla svjetsku slavu snimajući aktove i portrete. Obraća se svome liku u 2. licu jednine, osim ratnih poglavlja od 1914. do 1918. u formi (autentičnog) dnevnika. Pripovjedač se spušta duboko u dušu svog junaka, u svjetlost kojom Drtikol radi svoju magiju. Izvanredan život i rad fotografa, slikara i mistika Františeka Drtikola prvi je put predmet opsežnog romana. Radnja teče kronološki; djetinjstvo, šegrtovanje, studentske godine, postupna izgradnja karijere, prije nego što načini pomak prema duhovnim učenjima Istoka i misticizma.

Autor se pokušava držati činjenica, fikcija je njegova percepcija unutarnjeg života slavnog umjetnika. Riječ je o fiktivnoj biografiji, završava znatno prije smrti Františeka Drtikola i posljednjih petnaest godina njegova života u njoj je samo naznačeno. Ali upravo ta nedorečenost i nedoslovnost od knjige čini kompaktnu cjelinu. Postavlja pitanje jesmo li ikada razmišljali o tome kako bi izgledala priča napisana svjetlosnom zrakom - zato se odlučuje za priču o fotografu jer je on majstor svjetlosti. Priča bi, naravno, obilovala sjenama, ali kako svaka stvar ima i svoju suprotnost, u jednom bi se trenutku pojavila unutarnja svjetlost i sve bi se promijenilo.

Tko je zapravo bio František Drtikol i koliko lica ima? Je li on mladić iz rudarskoga gradića, svjetski poznat fotograf koji je dva puta bankrotirao, majstor akta koji nikada nije imao sreće sa ženama, mistik i budist, čovjek pun proturječja koja su se manifestirala izvana i sintetizirala unutra? Roman koji svjedoči o Drtikolu, povijesti fotografije kao nove umjetničke forme, kulturnoj klimi zanimljivog i turbulentnoga kraja Austro-Ugarske Monarhije, Prvoga svjetskog rata i o dvadesetim godinama 20. st. Istodobno, roman doista funkcionira i kao povijest svjetlosti - koje nije bilo u rudnicima srebra u Pribramu, koje čini ukras secesije, daje karakteristične crte portretima.


Pavao Pavličić - Hladna fronta


Pavlu Pavličiću
ništa ne znači trenutačni hrvatski trend pisanja krimića i trilera jer je riječ o autoru koji već četrdesetak godina marljivo stvara upravo u tome žanru. 'Hladna fronta' intrigira već samom najavom tematike – meteoropatije. Pavličić se u 'Hladnoj fronti' drži ustaljene formule prema kojoj su građeni neki od njegovih najboljih romana - sve je naizgled posve uobičajeno, stariji filolog zaposlen u Zavodu za povijest hrvatske književnosti mogao bi nećaku i njegovoj djevojci pomoći u pisanju referata o slabije poznatom Nazorovu epu 'Živana', živi usamljeničkim životom koji obilježavaju književnost, osjećaj starenja i sjećanja na jednu davnu ljubav. Dolazak nećaka i djevojke, koja u jednom trenutku iznenada padne u nesvijest, otvara ulaz u neobičan svijet u kojem postoje cijele obitelji meteoropata, znanstvenici i književnici koji meteoropatiju istražuju i, dakako, sile zla i moći koje bi sve to skupa iskoristile i zloupotrijebile.

Premda će sve to pripovjedača odvesti u trilersku avanturu, s nestancima, otmicama, tajanstvenim zdanjem na Velebita i pretpostavkom kako predviđanje meteoroloških promjena može proreći i neke druge povijesne mijene, važni su ovdje i neki drugi njegovi aspekti; roman otvara vrlo aktualnu i bolnu temu odnosa čovjeka i prirode, klimatskih promjena, a parelelno se razvija i 'privatni triler' pripovjedača koji razjašnjava neke tajne iz vlastite prošlosti.