Senjska junakinja u kazalištu Trešnja

Anegdote drske, hrabre i lukave djevojčice iz kultnog romana 'Zora riđokosa i njezina banda' od 18. ožujka gledajte u predstavi 'Zora riđokosa' u kazalištu Trešnja.
Zora riđokosa spada u red nezaboravnih likova dječje književnosti, poput Huckleberryja Finna, Olivera Twista ili Pipi Duge Čarape za koju je Astrid Lindgren, priča se, nadahnuće pronašla upravo u 'Zori'. Kultni roman 'Zora riđokosa i njezina banda' njemačkog autora Kurta Helda, napisan 1941. godine, u kojemu je ova drska, hrabra, lukava djevojčica glavna junakinja,  nikada nije objavljen kod nas.
 
Radnja se odvija u Senju 30-ih godina 20. stoljeća. Held je priču, navodno, napisao prema istinitim događajima! Četrnaestogodišnja Zora, koja je kao izbjegličko dijete stigla u Senj, predvodnica je dječje bande koja hara gradom i krade 'ono što im je potrebno da prežive', a usput podmeće nogu gradskim moćnicima.

Radnja se zapliće kad dvanaestogodišnjem Branku umre majka. Dječak ostaje bez doma, nitko ga neće i on upada u nevolje iz kojih ga izvlači Zora te ga odvodi u ruševnu tvrđavu Nehajgrad, k svojoj četveročlanoj družini ostavljene ili zlostavljane djece, što sama sebe nazivaju 'uskocima' po čuvenim jadranskim moreplovcima i borcima protiv nepravde. Usporedno s njihovom pričom pratimo onu o sukobu bogatog veletrgovca i korumpiranog gradonačelnika protiv siromašnog ribara Gorjana, jedinog zaštitnika Zore i njezine družine. Predstavu je režirao Rene Medvešek, a glumačku ekipu predvode Dubravka Lelas (Zora) i Luka Bulović (Branko).

Ovaj roman, koji je u Njemačkoj već doživio 35 izdanja i koji je preveden na 18 jezika te su uz njega odrastale generacije mališana, hvaljen je kao klasik njemačke književnosti za djecu i dio je njemačke školske lektire.  U kazalištu Trešnja nadaju se da će ova predstava potaknuti zainteresiranost domaćih izdavača, kako bi se ovaj roman preveo i na hrvatski jezik.