Znate li što je mljetska bolest?

'Mal de Meleda' naziv je knjige dubrovačke dermatologinje Ane Bakije-Konsuo za koju je sama autorica rekla da je kruna njezina dugogodišnjeg znanstvenog rada. Knjiga se bavi takozvanom 'mljetskom bolesti'.

Mal de Meleda ili mljetsku bolest prvi je zabilježio dubrovački liječnik Luka Stulli 1826. godine kao nezaraznu, nasljednu bolest kože.

Mljetska bolest je jedna autohtona dermatološka bolest koja je prvi put prije točno 190 godina opisana među stanovništvom otoka Mljeta, odatle i vuče svoj naziv. 0,25 Nasljeđuje se autosomno recesivno. Znači to je jedna nasljedna kako mi dermatolozi volimo reći palmoplantarna keratodermija, odnosno zadebljanje dlanova i tabana uz još neke deformitete kožnih adneksa, objasnila je autorica knjige Ana Bakija-Konsuo.

Narodna ju je predaja tradicionalno opisivala kao kaznu za velik udio srodničkih brakova, odnosno za grijehe gusarstva ili pak kao zaostalu lepru koju su donijeli križari. Skidanje stigme s otoka i otočana bio je jedan od motiva za nastanak ove knjige čija autorica ističe kako, unatoč imenu, ova bolest nikad nije bila, niti je danas samo 'mljetska'.

Mljetska bolest se, nasreću, na otoku Mljetu sve manje javlja odnosno možemo reći da zadnjih desetljeća imamo sve manje oboljelih. Međutim, incidencija, odnosno pojavnost mljetske bolesti u svijetu je sve veća. Prvenstveno zahvaljujući napretku genetike, naglasila je.

Naime, tijekom posljednjih desetljeća znanstvenici su lokalizirali gen odgovoran za nastanak mljetske bolesti, a nalazi se na dugom kraku 8. kromosoma. Bolest se ne može izliječiti, dermatološkom terapijom se može zaliječiti, a genetičkim savjetovanjem i spriječiti.