Kako zaštiti arhitekturu modernizma u Hrvatskoj?

Nakon Zagreba, i u Šibeniku se raspravljalo o zaštiti arhitekture modernizma u Hrvatskoj. Potaknuti višegodišnjim slučajevima rušenja pojedinih objekata - građanske inicijative i arhitekti nastoje, u suradnji s Ministarstvom kulture, na bolji način zaštititi hrvatsku kulturnu baštinu.

Dvije tribine o zaštiti hrvatske moderne arhitekture u dva grada. Okidač - rušenje stambenog objekta u šibenskoj Brodarici. To je rušenje kuće Matulja. Dakle, djela istaknutih arhitekata Ante i Vlaste Vulin iz 1963.godine. Kuća je krajem prošle godine srušena u nekakvom pravnom vakumu između privremene i trajne zaštite, rekao je Saša Šimpraga, Udruga za suvremene umjetničke prakse.

Kuća Matulja imala je od 2014. rješenje šibenskog Konzervatorskog odjela o preventivnoj zaštiti, na što se investitor žalio. Ministarstvo kulture odbija žalbu, no Upravni sud je prihvaća. I dok je trajalo preispitivanja sudske odluke, koju je zatražilo ministarstvo zbog donošenja rješenja o trajnoj zaštiti - kuća je srušena. 

Nakon što je već praktički i Povjerenstvo odradilo svoj posao i ustanovilo da kuća ima spomenička svojstva i zapravo je do trenutka izdavanja rješenja, iskorišten je taj pravni vakum, ističe Tomislav Petrinec, načelnik Sektora za konzervatorske odjele i inspekciju Ministarstva kulture. 

No, nije rušenje kuće Matulja jedini takav slučaj. Investitori su se i prijašnjih godina bagerima obračunavali s vrijednom arhitektonskom baštinom modernizma. Pa su se građanske inicijative aktivno uključile u njezinu zaštitu.

Zapravo, nama je cilj potaknuti, u suradnji s nadležnim institucijama, prvenstveno Ministarstvom kulture i Konzervatorskim odjelima nekakve potencijalne promjene u postojećem zakonodavstvu, odnosno, procedurama kako bi se takve situacije u budućnosti spriječile, kaže Šimpraga.

Tu, u svakom slučaju, vidimo partnerstvo s institucijama kao što su i Društvo arhitekata, kao što je Arhitektonski fakultet, Muzej arhitekture, gdje zapravo vidimo suradnju na valorizaciji prvenstveno te arhitekture, naglsio je Petrinec.

Koja zbog iznimnih ostvarenja nesumnjivo pripada hrvatskoj kulturnoj baštini. Ali je javnost, zbog novijeg razdoblja nastanka, ne doživljava vrijednom poput arhitekture starijih povijesnih razdoblja.