50 godina od 'Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika'

Na današnji dan prije 50 godina, u časopisu Matice hrvatske Telegram objavljena je Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog jezika. Bio je to važan trenutak u razvoju hrvatske jezične i nacionalne samosvijesti.

Svoj hrabar čin jezikoslovci, književnici, intelektualci platili su na različite načine, ako ne odmah, a onda nakon sloma Hrvatskog proljeća. Jugoslavenski komunistički režim Deklaraciju je osudio, a mnoge njezine potpisnike različitim šikaniranjem i progonom sankcionirao.

Deklaracija je sastavljena 9. ožujka 1967. u Matici hrvatskoj, a nju je potom prihvatila većina hrvatskih kulturnih i znanstvenih ustanova i potpisao veći broj javnih i kulturnih djelatnika.

Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika objavljena je u tjedniku Telegram 17. ožujka 1967.  Potpisalo ju je osamnaest hrvatskih znanstvenih i kulturnih ustanova.

Tekst Deklaracije sastavila je tjedan dana prije u prostorijama Matice hrvatske skupina znanstvenika, književnih i kulturnih radnika - Miroslav Brandt, Dalibor Brozović, Radoslav Katičić, Tomislav Ladan, Slavko Mihalić, Slavko Pavešić i Vlatko Pavletić, a Upravni odbor Matice hrvatske tekst je 13. ožujka 1967. prihvatio i razaslao na potpisivanje.

Već 15. ožujka Deklaraciju je potpisalo tadašnje Društvo književnika Hrvatske, a ubrzo zatim i druge ustanove.

Predstavljanjem niza svojih izdanja objavljenih u prošloj godini Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje danas je obilježio, na samom kraju Mjeseca hrvatskoga jezika, pedesetu obljetnicu Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika.