Znanstvenici od lista špinata uzgojili ljudsko srčano tkivo

Britanski inženjeri biomedicine na tragu su otkriću koje omogućuje da se od lista špinata uzgoji ljudsko srčano tkivo, što bi moglo pridonijeti rješenju problema s regeneracijom ljudskog tkiva i oštećenih organa.

Uspjeli su svladati prvu veliku prepreku - stvoriti vaskularni sustav koji će provoditi krv do novog tkiva. Dosad je poznat niz metoda za laboratorijski uzgoj ljudskog tkiva uz pomoć 3D tehnika, no razgranatu krvožilnu mrežu, najvažniju za proces regeneracije tkiva, znanstvenici nisu uspijevali uzgojiti na sličan način. Nedavno im je to uspjelo uz pomoć ove biljke, točnije 'pretvaranjem' lista špinata u tkivo. Glavni faktor koji je ometao izgradnju umjetnog tkiva bio je upravo nedostatak krvožilne mreže jer su bez nje tkiva 'propadala'. Jedna od važnih karakteristika listova je upravo razgranata mreža njihovih biljnih žila koje provode vodu i hranjive tvari do stanica. Znanstvenici su tako dobili repliku ljudskoga krvožilnog sustava. Za razliku od biljaka i životinja kod kojih se voda i hranjive tvari transportiraju na drukčiji način nego kod ljudi, struktura nekih njihovih dijelova koje obavljaju tu funkciju vrlo je slična, pišu autori studije čiji će se rezultati objaviti u svibnju u časopisu Biomaterials.

'Razvoj metode decelularizacije, svojevrsnog 'pranja stanica' biljaka utire put novoj znanstvenoj grani koja će proučavati mimikriju između biljaka i životinja'. smatraju britanski znanstvenici. Da bi stvorili 'srce', znanstvenici su 'oprali stanice' s lišća špinata, a potom u njihove žilice ubrizgali tekućinu i mikrogranule slične stanicama ljudske krvi te zatim biljni okvir spojili sa ljudskim krvnim stanicama kako bi na listu špinata izraslo ljudsko tkivo okruženo sitnim žilicama. Kad su pretvorili list špinata u svojevrsno 'mini srce', potjerali su tekućinu kroz vene da pokažu kako krvne stanice putuju kroz sustav. Znanstvenici smatraju da se na istom principu mogu koristiti druge biljke za regeneraciju tkiva na drugim dijelovima tijela. Jedna od takvih je i bambusova stabljika koja bi jednog dana mogla pomoći pomoći u regeneraciji ljudskih kostiju.

'Pred nama je još puno rada, no dosadašnje otkriće obećava', rekao je Glenn Gaudette, profesor biomedicinskog inženjerstva na Politehničkom institutu Worcester u Massachusettsu i jedan od autora studije. 'Prilagodba brojnih biljaka koje poljoprivrednici uzgajaju već tisućama godina za obnovu ljudskog tkiva, mogla bi riješiti brojne zdravstvene probleme kod ljudi', smatra prof. Gaudette. Cilj studije je u konačnici zamijeniti oštećeno tkivo kod pacijenata sa srčanim udarom ili drugim srčanim problemima te spriječiti kontrakcije srca. Poput krvnih žila, vene u modificiranom listu prenose kisik ostatku tkiva koje je zamijenjeno i bez čega ne bi moglo funkcionirati.