Što čitati: zapise o odrastanju jedne generacije ili roman o osobnoj potrazi za istinom

Književna kritičarka Jagna Pogačnik redovito, utorkom, u emisiji Dobro jutro, Hrvatska preporučuje što čitati.

Danas preporučuje četvrti nastavak teatrologije Gorana Tribusona i roman o potrazi za istinom i vlastitim korijenima.


Goran Tribuson - Vrijeme ljubavi
 
Premda se Goran Tribuson relativno često javlja svojim krimićima i trilerima, njegova autobiografska proza, koja se nakon 'Vremena ljubavi' može ozbiljno nazvati tetralogijom, nije samo jedan od važnijih segmenata piščeva proznog opusa, nego i jedan od važnijih dijelova te dionice hrvatske proze uopće. Četrnest je godina prošlo otkako je objavio 'Mrtvu prirodu', a još više od 'Ranih dana' i 'Trave i korova'. Tribuson je u zanatskome smislu jedan od najkompetentnijih pisaca u nas, a u humornom jedan od najduhovitijih, itekako svjestan dokazane činjenice kako autobiografska proza često zna ugnjaviti čitatelje, ako se s njome pretjera. Upravo zato engleski pisac Julian Barnes, na kojeg se Tribuson poziva na početku i ove knjige, u svome romanu 'Flaubertova papiga', iskazuje dvojbu prema pisanju o prošlosti i uspostavlja pravilo kako bi se piscu trebao dozvoliti samo jedan roman o odrastanju. Tribuson krši Barnesovo pravilo, iako se s njime očito u načelu slaže, pa pronalazi druge izlaze kako bi se 'opravdao' - izlaz iz zamke Barnesove zabrane pronađen je u konceptu, a on je mogli bismo reći - tematski.

Pisanje o sebi i vlastitom odrastanju, plete oko stožernih tematskih okosnica kao što su glazba, film, književnost, TV, sport ili strip i na taj način otvara mogućnosti da tetralogiju ne čitamo kao zapise o Goranu Tribusonu privatno, nego zapise o vremenu, prostoru, društvu i stožerima odrastanja i života jedne generacije. U četvrtom i navodno završnom dijelu tetralogije Tribuson se pozabavio najkrhkijim od tih 'stožera' - ljubavlju, no prikazivanje njegove osobne povijesti ljubavnih poraza i pobjeda, napisano uz mnoštvo ironičnih i autoironičnih tribusonovskih strelica, praćeno je svojevrsnom klasifikacijom ljubavi općenito, čak pokušajem nekakve 'studije' o ljubavi.

U 'Vrijeme ljubavi' Tribuson ulazi iz pozicije sadašnjosti, jednog putovanja po Italiji, boravka u Ferrari i istraživanja fikcije i zbilje na primjeru jedne knjige, da bi se potom uputio, kako to i inače čini, metodom naknadnog prisjećanja iz pozicije odraslog pripovjedača, unatrag, putem opipavanja krhkih puteva ljubavi. Od Ferrare do vrtića i natrag, raznovrsne su ljubavne zgode i što je još važnije vrste ljubavi bile prisutne u pripovjedačevu životu. Ljubavi razne u ovoj knjizi nisu samo fokusirane na djevojčice i djevojke njegova odrastanja, nego i ljubav prema kvartu, domovini, hrani i piću, raznoraznim hobijima i opsesijama i - naravno - književnosti, stripu i filmu.  Mnogo je toga tim šarmantnim stilom rečeno ne samo o modelu odrastanja, ideološkim silnicama, svakodnevici prosječne obitelji, nego i o stvarima vezanim uz umjetnost, njezine medije i svjetonazor pisca koji je uvijek spreman priznati kako su Rolling Stonesi na njega imali puno veći utjecaj od formalne naobrazbe. Ljubav je sagledana iz raznoraznih kutova, no iako je pisanje o njoj idealna podloga za uzgoj patetike, Tribuson je siječe u korijenu opuštenim i ironičnim pristupom, kolokvijalnim jezikom i izbjegavanju svake mistifikacije.


Carme Riera - Polovica duše

Carme Riera, poznata i priznata španjolska književnica, ispisala je osebujan povijesni roman, unutar kojega je smjestila iskrenu, osobnu priču s natruhama detektivske napetosti. Nakon što joj potpuni stranac preda u ruke svežanj pisama i fotografija u plavom fasciklu, a potom mu se izgubi svaki trag, glavna protagonistica kreće u avanturu rekonstruiranja prošlosti te otkrivanja i shvaćanja vlastitoga identiteta. U težnji da napokon razjasni razasutu slagalicu svoje prošlosti, vraća se 40 godina unatrag i otkriva komplicirani odnos koji je imala sa svojom pokojnom majkom, koja je umrla  kad je imala 10 godina.

Osjećaje isključenosti i otuđenosti koji su je pratili kroz život dodatno opterećuju nove tajne koje iskrsavaju u brojnim rukavcima istrage o životu njezine majke u poslijeratnoj Barceloni. Kada se na toj povijesnoj pozornici nađe slavni francuski pisac Albert Camus, dvojbe i sumnje o identitetu protagonistice produbljuju se do krajnjih i neslućenih granica. Autentičan prikaz političkih i kulturnih prilika početkom druge polovice 20.stoljeća u Španjolskoj i Francuskoj, kulisa za intimnu priču o osobnoj potrazi za istinom i korijenima.