'Depresija: razgovarajmo' – dva posto Hrvatsa sklono suicidu

Svake se godine 7. travnja obilježava Svjetski dan zdravlja pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije. Za temu ovogodišnjeg Svjetskog dana zdravlja je kao prioritetno područje globalnog javnozdravstvenog interesa odabrana depresija, s glavnom porukom 'Depresija: razgovarajmo' (engl. Depression; let's talk). Cilj ovogodišnje javnozdravstvene kampanje je osvijestiti ljude koji boluju od depresije da potraže i dobiju pomoć. Depresija je bolest koju karakteriziraju poremećaji raspoloženja. Simptomi depresije su: dugotrajna tuga, nesposobnost uživanja u ranije ugodnim stvarima ili aktivnostima, duševna bol.  

Klinička psihologinja Andreja Bogdan, iz Hrvatske psiholoske komore, u emisiji Dobro jutro, Hrvatska govorila je o rezultatima akcije 'Mjerenje raspolozenja'. Oko 30 posto stanovništva u RH je pod stresom, tj, nisu previše dobro raspoloženi. Ljudi su relativno zadovoljni kvalitetom života jer je prosječna ocjena bila 7. Ono što je malo zabrinjavajuće je da 6 posto ljudi treba neku stručnu pomoć kako bi se lakše nosili s problemima, a oko dva posto ispitanika je sklono crnim mislima pa čak i suicidu.

Depresija vodeći uzrok lošeg zdravstvenog stanja i radne nesposobnosti u svijetu

Akcija je provedena u veljači u 39 gradova u cijeloj RH na 5000 osoba, od 11 do 85 godina. Podaci pokazuju kakvo je mentalno zdravlje nacije, koliko su zadovoljni kvalitetom zivota. Službeno će biti pit ce prezentirani na Zrinjevcu u okviru akcije HZJZ -a povodom Svjetskog dana zdravlja. Od 15 do 17.30 tamo će se održati Festival mentalnog zdravlja u cilju promicanja važnosti pravovremenog ulaganja u mentalno zdravlje, zdravstvenog prosvjećivanja i informiranja o dostupnim uslugama mentalnog zdravlja u zajednici. Na Nastavnom zavodu za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar" u Zagrebu održan je i stručni skup „Govorimo o depresiji", na kojem je predstavljen i Zdravstveno-statistički ljetopis Grada Zagreba o zdravlju stanovnika metropole u protekloj godini."

Depresija utječe na obavljanje najjednostavnijih svakodnevnih zadataka, ponekad s razornim posljedicama za odnose s obitelji i prijateljima i mogućnosti da se zaradi za život. Da bi se postavila dijagnoza depresije odnosno depresivne epizode, ovi simptomi trebaju trajati najmanje 2 tjedna. Osim navedenog, ljudi koji boluju od depresije mogu imati i neke od sljedećih simptoma: manjak energije, promjene apetita, nesanicu ili preveliku potrebu za snom, povećanu tjeskobu ili zabrinutost, smanjenu koncentraciju, neodlučnost, nemir, osjećaj bezvrijednosti, krivnje ili beznađa, misli o samoozljeđivanju ili suicidu.

Rizik od razvoja depresije se povećava sa stresom, traumatskim životnim događajima kao što su smrt voljene osobe ili prekid veze, fizičkim bolestima, problemima uzrokovanim konzumacijom alkohola ili droge, siromaštvom, nezaposlenošću, nepravilnom prehranom i nedovoljnom tjelesnom aktivnošću. Kod nekih osoba postoji i genetska, urođena predispozicija za razvoj depresije. Depresija može pogoditi svakoga, to nije znak slabosti. Depresija je izlječiva: razgovorom s psihoterapeutom, uzimanjem antidepresivnih lijekova ili kombinacijom obaju.

DEpresija je mentalni poremećaj s kojim se u svijetu bori sve više ljudi, koji može pogoditi svakoga ali ga je moguće uspješno izliječiti.