Dubrovački čempres kao spomenik kulture

Društvo prijatelja dubrovačke starine skrbi o obnovi dubrovačkih forteca, utvrda i zidina, koje godišnje posjeti milijun turista. U tu skrb spada i stalna borba protiv korova, koje iz sjemena koje raznose ptice zna izniknuti na najnepristupačnijim mjestima. 'Dobro jutro, Hrvatska' donosi priču kako i samonikla biljka može spomenik kulture dodatno obogatiti, postati prava atrakcija.

Svaki kamen u kamenom gradu svjedoči o prebogatoj dubrovačkoj povijesti. U tom skladu umjetnosti i duha jedan od baroknih dragulja, svakako je i crkva Svetog Josipa, koji je od 15. stoljeća zaštitnik dubrovačkih drvodjelaca, ili kako bi se to u Gradu reklo: maranguna.

Crkva svetog Josipa, u Ulici od puča nalazi se kao što joj i samo ime govori u ulici koja je poznata po cisternama, dakle po pučevima,  objašnjava povjesničar umjetnosti Ivan Vigjen. Zanimljivo je i što su oba oltara u crkvi posvećena svetom Josipu, tim više što je u izgradnji bilo planirano jedan oltar posvetiti titularu ranije crkve, svetom Jakovu.

Ta je crkvica jedna od najpoznatijih u Gradu po čempresu koji je izrastao na njezinu pročelju, uz samu rozetu. Žile od čempresa ne prodiru u unutrašnjost crkve, nego se kroz kamene fuge, probijaju do zemlje. Već davne 1906, u podnožje mu je, kako je to u kamenu uklesano, za njegov sedamdeseti rođendan, umetnuta kamena grasta. Iako nevelik rastom, pamti čempres brojne režime i države, koje su se tu izmjenjivale, pa i dva svjetska rata.