Jurjevo ili Đurđevdan - početak proljetnoga buđenja prirode

Jurjevo ili Đurđevdan označava početak proljetnoga buđenja prirode. Sveti Juraj zaštitnik je stoke i putnika, pa se na Bilogori konji blagoslivljaju. Veliki je to blagdan i za Rome Lovare, poznate nomade, pa sve uvijek počinje na obiteljskom gospodarstvu u Romskoj kući u Maglenči, i to jurjevdanskim umivanjem.

Najljepše latice u izvorskoj bilogorskoj vodi. Njome se ujutro na Jurjevo treba umiti. Takva je tradicija Roma Lovara koji Đurđevdan slave prema gregorijanskome kalendaru. Donosila se sveta voda iz crkve i miješala u izvorsku, zatim su se dodavale latice proljetnica sa željom kako su one napupale, procvale, kako su lijepe, tako da bude bogata i napredna cijela plodna godina, objašnjava Slađana Đurđeić iz Romske kuće.

A nakon umivanja valja ugrijati ruke, pa na doručak. Prva se reže romska pogača obogaćena paprikom. U glinenome ćupu zelje, svježe i suho meso koji su se kuhali na kaminu cijelu noć. Kod Đurđevića na Đurđevdan ničega ne smije nedostajati. Takvi su običaji oduvijek. Jer je to nekad bila priprema koja je trajala po 7 dana, a slavilo se tri dana. Nije se pitalo koliko se novaca imalo u kući, čak se i posuđivo novac da se može počastiti, ističe Goran Đurđevć.

Počinjala je tako godina trgovanja i novih putovanja, a putovalo se, naravno, na konjima. I u hrvatskoj je tradiciji Jurjevo novi početak - kada sve prolista i zazeleni. Za Đurđevo se prvi put izvodila stoka na pašu. Stoka bi se kitila granama tek prolistalog drveća, rekao je etnolog Tomislav Matić.

Na Jurjevo se konji na Bilogori dovode na zajednički blagoslov. Nakon njega se na proslavi jahalo, natjecalo u igrama spretnosti, pjevalo i plesalo.