Nakon štrigovskog i kotoripski govor postao kulturnim dobrom

Prema Unescu različita umijeća mogu biti nematerijalno kulturno dobro, a mi smo jedina zemlja koja na takav način štiti i - govore. Tako je, nakon štrigovskog, još jedan međimurski govor uvršten u registar kulturnih dobara Republike Hrvatske: kotoripski.

Kotoripsku skupinu govora čine govor Kotoribe, Donje Dubrave i Donjeg Vidovca. Rječnik kotoripske skupine govora vrlo je karakterističan i razlikuje se od leksika većine govora međimurskog dijalekta. Ti govori spadaju u donjodubravsku skupinu donjeg međimurskog podijalekta koje je Povjerenstvo za nematerijalnu kulturnu baštinu Ministarstva Kulture Republike Hrvatske uvrstilo u nematerijalno kulturno dobro.

Voditeljica projekta, ispred Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje – podružnice u Čakovcu, dr.sc. Ines Virč, zaslužna je za ovakav uspjeh upisa u Registar kulturnih dobara, postignut u sustavnom radu na očuvanju kajkavskih lokalnih govora. Riječ je o najistočnijim govorima međimurskog dijalekta unutar granica RH, a uvrštavanjem na listu potaknut će se daljnja istraživanja tog nedovoljno istraženog govora te čuvanje i prenošenje s naraštaja na naraštaj.

„Zaštitili smo još jednu skupinu govora u našem Međimurju nakon štrigovske skupine i danas  s ponosom predstavljamo kotoripsku, nakon 15 mjeseci rada iza nas je odrađen jedan novi uspješni proces“, rekla je Virč te objasnila kako će se uvrštavanjem mjesnog govora Kotoribe na listu nematerijalnih kulturnih dobara poduprijeti daljnja znanstvena i dijalektološka istraživanja toga do sada nedovoljno istraženog govora te će se potaknuti čuvanje i prenošenje s naraštaja na naraštaj.