12. Fešta o'boba - čije zrno nosi sreću!

U prošlosti ova je biljka bila rasprostranjenija od graha ili mahuna. Osobito se koristila u Rimskom Carstvu te Grčkoj, a nakon otkrića Amerike i dolaskom njihovih namirnica, gubi svoju važnost. Riječ je o bobu, a 12. godinu za redom “Fešta o’boba”, najposjećenija kaštelanska gastronomska manifestacija, održat će danas na Brcu u Kaštel Kambelovcu.

Fešta se tradicionalno organizira s ciljem promocije starinske namirnice – boba kroz bogatu gastronomsku ponudu, a sve uz zabavu i druženje. Fešta o’boba opravdano nosi epitet ‘najposjećenije fešte u Kaštelima’ gdje se preko 2.500 porcija različitih jela s bobom podijeli tijekom dva sata.

Ovom manifestacijom se žele povećati nasade boba u kaštelanskom polju i vrtovima, čime se ovoj namirnici, koja je prehranila generacije Kaštelana, želi vratiti značaj koji joj pripada. VIše saznajte od organizatora Vlade Perišina.

Uvriježeno je pučko vjerovanje da zrno boba donosi sreću, onaj tko uvijek nosi sa sobom zrno boba nikada neće ostati bez osnovnih životnih potrepština. U Španjolskoj i Portugalu tradicionalno se za Božić služi kolač u kojemu se nalazi jedno zrno boba. Običaj nalaže da onaj tko dobije krišku sa zrnom boba iduće godine kupuje kolač. Europski narodni običaji kažu da bob posađen na Veliki petak donosi sreću. U Italiji, bob se tradicionalno sadi na Dušni dan, 2. studenog.

 Bob ima raznovrsnu primjenu u kulinarstvu. Uglavnom se koriste sjemenke (zrno, grah) za pripremu variva, juha, priloga, salata i pirea. Mlado lišće može se koristiti sirovo ili se priprema poput špinata, a mahune boba mogu se pripremati kao varivo, ali dok su vrlo mlade.