Novo ruho Novih dvora

Novo ruho Novih dvora, naziv je uspješnog projekta obnove imanja i dvorca bana Josipa Jelačića u Zaprešiću. Projektna dokumentacija financirana iz europskih fondova uskoro bi trebala biti kandidirana i za europska sredstva za obnovu dvorca i gospodarskog sklopa ovog jedinstvenog vlastelinskog imanja. 

Novi dvori zaprešićki posljednji su dom i vječno počivalište bana Josipa Jelačića i njegove obitelji. Po tome su poznati, važni, mjesto su kolektivne memorije i jakih nacionalnih naboja. No, koliko je ovaj posjed slojevit i zanimljiv za sada znaju samo konzervatori koji su ga istražili u svim njegovim povijesnim fazama. Prvi spomen posjeda Curia nova kod Zaprešića potječe iz 1611. Prvi su njegovi vlasnici obitelj Zrinski, a zatim Čikulin te Sermage. Petar Troilo Sermage u drugoj polovini 18. stoljeća kuriju pretvara u dvorac, te gradi niz gospodarskih objekata. 'Taj gospodarski sklop se sastoji od zgrada staja, kukuružarnika i marofa i kao velika specifičnost ovog imanja je zgrada vršilnice u kojoj se vršilo žito i koja je jedinstveni primjer ne samo u Hrvatskoj, već i šire koju imamo sačuvanu u ovakvom obliku.', ističe dr. sc. Biserka Bilušić Dumbović, voditeljica obnove kompleksa Novih dvora.

Današnji identitet u duhu romantičnog historicizma dvorac dobiva sredinom 19. stoljeća kada je u vlasništvu Aleksandra Erdödyja, izdanka mađarske grane ove obitelji. On najvjerojatnije oblikuje i engleski perivoj. Za to čvrstih dokaza nema, ali zato su tu zanimljive indicije. 'To je vrlo vjerojatno, jer mađarsko plemstvo pokazuje izrazitu sklonost engleskom pitoresknom stilu, uopće tom konceptu engleskog perivoja koji izražava svoj buntovni stav, položaj Mađarske unutar Habsburške monarhije.', kaže dr. sc. Viki Jakaša Borić, autorica konzervatorske studije obnove dvorca.

Čini se da se banu Josipu Jelačiću takav veoma svidio kada ga je 1851. kupio i samo neznatno preuredio. Danas je banova soba, kao i cijeli interijer dvorca velika ruševina. Smrću bana Jelačića i preudajom njegove udovice vlasništvo dobiva banov brat, a zatim njegova kći Anka koja osniva Zakladu bana grofa Jelačića. Zakladu preuzima Nezavisna država Hrvatska i u dvorac se useljava Ante Pavelić. Nakon II. svjetskog rata ovdje je Poljoprivredna škola, a posljednjih nekoliko desetljeća nitko. Taj neslavni slijed uskoro će se promijeniti jer grad Zaprešić ima ozbiljne planove za Nove dvore. 'Mi smo dobili 4,5 milijuna kuna europskog novca za projektiranje 8 objekata i perivoja. Kao što smo dobili europski novac za projektiranje, nadam se da ćemo temeljem tih projekata dobiti 2018. za izgradnju i  rekonstrukciju. Riječ je oko 80 do 100 milijuna kuna.', ističe  gradonačelnik Zaprešića Željko Turk.

Predviđa se da u podrumu dvorca bude ugostiteljski sadržaj, u prizemlju izložba o povijesti obitelji Jelačić, a na katu reprezentativno-protokolarni sadržaji. U gospodarskim objektima će raditi zaprešički obrtnici i poduzetnici te turistički djelatnici. Posjed bi tako, baš poput nekadašnjih plemićkih posjeda koji su dobrim gospodarenjem izdržavali dvorce, trebao biti samoodrživ i prvi takav u Hrvatskoj.