Čovječanstvo je nastalo na Balkanu?

Povijest ljudske evolucije mogla bi se početi pisati iznova jer su znanstvenici u Europi otkrili fosile koji ukazuju na to da se čovjek razdvojio od majmuna na tom kontinentu, a ne u Africi, javljaju agencije.

Većina stručnjaka vjeruje da su se ljudski preci evolucijski razdvojili od majmuna prije sedam milijuna godina u središnjoj Africi, gdje su hominidi zatim živjeli idućih pet milijuna godina prije nove faze evolucije. Znanstvenici su, međutim, pronašli dva fosila majmunolikih stvorenja s ljudskim oblikom zuba u Bugarskoj i Grčkoj koji su stari 7,2 milijuna godina. Otkriće tog stvorenja, nazvanog Graecopithecus freybergi, dokazuje da su naši preci počeli evoluirati u Europi 200.000 godina prije najranijih afričkih hominida. Međunarodna skupina znanstvenika tvrdi da to otkriće potpuno mijenja ljudsku povijest i posljednjeg zajedničkog rođaka čimpanze i ljudi, takozvanu evolucijsku kariku koja nedostaje, svrstava na područje Balkana.

Čimpanze su najbliži živući srodnici ljudima jer s njima dijele 95 posto gena. Evolucija posljednjeg zajedničkog srodnika objema vrstama središnja je i najvažnija rasprava paleoantropologije. U doba prije više od sedam milijuna godina klimatske promjene pretvorile su istočnu Europu u otvorenu savanu što je prisililo majmune da pronađu nove vrste hrane i rezultiralo prijelazom na dvonožnost, pišu znanstvenici u časopisu Plos One. 'Ova studija mijenja postojeće ideje povezane s mjestima na kojima je čovječanstvo napravilo prve korake', rekao je profesor Nikolaj Spasov s Bugarske akademije znanosti.
'Graecopithecus nije majmun. On je hominid i izravan je predak čovjeku. Njegova je prehrana povezana s relativnom suhom i čvrstom vegetacijom savane i zato, kao i ljudi, ima široke kutnjake i gustu caklinu', kaže Spasov.

Znanstvenici su analizirali dva poznata uzorka Graecopithecusa, donju vilicu iz Grčke i gornji pretkutnjak iz Bugarske. Koristeći se računalnom tomografijom uspjeli su vizualizirati unutarnje strukture fosila i ustanovili da su korijeni pretkutnjaka bili povezani. 'Veliki majmuni tipično imaju dva ili tri odvojena korijena, a korijeni Graecopithecusa djelomični su povezani, što je karakteristika modernih ljudi, ranih ljudi i nekih vrsta praljudi', rekla je voditeljica istraživanja, profesorica Madelaine Boehme sa svučilišta u Tuebingenu. To sugerira je da je Graecopithecus bio hominid i da je nekoliko stotina tisuća godina stariji od najstarijeg afričkog hominida, otkrivenog u Čadu.

'To nam omogućuje da razdavanje ljudi od majmuna smjestimo u Europu', rekao je paleoantropolog David Begun sa sveučilišta u Torontu. Tijekom tog razdoblja Sredozemno more znalo je potpuno presušiti, što je majmunima i ranim hominidima omogućavalo da prelaze s kontinenta na kontinent. 'Bude li prihvaćena, ova teorija će izmijeniti početak ljudske povijesti', rekla je profesorica Boehme. Naravno, ima i skeptičnih. 'Moguće je da je čovječanstvo izvorno nastalo u Europi, ali imamo mnogo čvrstih dokaza, uključujući nekoliko lubanja i parcijalnih kostura, koji taj događaj smještaju u Afriku', kaže antropolog Peter Andrews iz Prirodoslovnog muzeja u Londonu. 'Bio bih vrlo oprezan u suprostavljanju spoznaja iz izoliranih fosila sa svim dokazima koji su prikupljeni u Africi', zaključio je.