Otvorena izložba posvećena Dimitriju Demetru

Zagrebačka Gradska knjižnica postavila je u povodu Dana grada Zagreba izložbu posvećenu književniku, publicistu i prevoditelju Dimitriju Demetru, koji je zadužio grad na mnogim kulturnim područjima, osobito kazališnom.

Građa za izložbu u predvorju knjižnice, knjige, časopisi, dokumenti, grafike, posuđena je iz zbirke Zagrabiensia, koja čuva i prikuplja materijale o Zagrebu i njegovim stanovnicima, zbirke Rara, koja obuhvaća rijetke knjige i rukopise, te iz Zaštićenoj fonda nota. "Dimitrija Demeter javnosti je najpoznatiji po Demetrovoj ulici, no za kulturnu povijest bio je iznimno važan zbog sudjelovanja u ilirskom pokretu i utemeljenju kazališta na hrvatskom jeziku", rekla je autorica izložbe Dubravka Petek, voditeljica zbirke Zagrabiensia. Podsjetila je kako je Demeter bio zaslužan za prvu kazališnu družinu koja je na hrvatskom jeziku izvela Kukuljevićevo djelo "Juran i Sofija", a u povijest hrvatskog kazališta upisao se i kao libretist prve hrvatske opere "Ljubav i zloba".

Posjetitelji izložbe moći će razgledati i časopise koje je Demeter uređivao, među kojima književni list "Hrvatski sokol" i "Domobran", u kojem je objavljivao kazališne kritike. "Časopisi su bili važni za hrvatski narodni preporod kao medij, a Demeter ih je uređivao u dogovoru s Gajem", rekla je Petek i dodala kako je zbog svojih polemika sa Šenoom o pristupu kazalištu na kraju i otišao s mjesta neslužbenog ravnatelja zagrebačkog kazališta, koje u to doba bilo na Markovu trgu.



Jedan od panoa predstavlja 'zagrebačke Grke' kojih je Demeter bio prva generacija. "Demetrov otac je u doba rusko-turskih ratova preko Ugarske pronašao utočište u Zagrebu s drugim bogatim grčkim trgovcima", napomenula je Petek. Istaknula je kako čak tri osobe važne za povijest hrvatskog kazališta potječu iz grčkih obitelji - osim Demetra, to su intendant HNK Stjepan Miletić i Branko Gavella.  Po njezinim riječima, njihovi su preci u Zagrebu razvili trgovinu i mogli školovati djecu, koja su pokazala genetski afinitet Grka prema kazalištu i potpuno se uklopila u zagrebačku sredinu.

 Te su obitelji do tridesetih godina 19. stoljeća njegovale svijest o staroj domovini, a i Demeter je svoju prvu dramu "Virginija" te lirske pjesme napisao na novogrčkom. Dimitrija Demeter (Zagreb, 1811.-1872.) studirao je filozofiju u Grazu, a medicinu u Beču i Padovi, gdje je i doktorirao 1836. Nakon povratka najprije je radio kao liječnik, no od četrdesetih godina 19. stoljeća opredijelio se za književnost. Zanimale su ga povijesne teme, a komentirao je i aktualne društvene prilike.  Na njegov poticaj Hrvatski sabor utemeljio je stalno kazalište, kojemu je bio upravitelj i dramaturg, a osobiti je trag ostavio u prevoditeljskom radu kojim je pridonio afirmaciji hrvatskoga jezika.  Izložbom, koja će biti postavljena do 30. lipnja, obilježava se 145. godišnjica Demetrove smrti.