Ozalj u čipkastom ruhu

U Zavičajnom muzeju Ozalj do 4. lipnja možete pogledati izložbu čipke. Izložbe te tematike održavaju se već tri godine i u Ozlju žele da to postane tradicija. Ove godine izložene su čipke s Hvara, Paga te Lepoglave, Sikirevaca, Primoštena i mjesta Trg pokraj Ozlja.

Najljepše i najpoznatije hrvatske čipke ukrasile su Stari grad Ozalj u kojem se smjestio Zavičajni muzej. Tri su pod zašitom UNESCO-a – paška, lepoglavska i hvarska i tri čipke koje su nematerijalna kulturna baština Rebublike Hrvatske. To su primoštenska i sikirevačka čipka te ozaljska trška jalba.

Jalba se stoljećima izrađivala u mjestu Trg pokraj Ozlja, a onda je sredinom dvadesetog stoljeća posebna tehnika izrade 'sprang' pala u zaborav. Tek se u ovome tisućljeću, zahvaljujući starim zapisima i primjercima jalbe te pomoći restauratora, ponovno plete na lucnju prastarom tekstilnom tehnikom koja se zasniva na prepletanju prednjih i stražnjih niti osnove.

Primoštenska čipka je šivana čipka, a za njezinu izradu potrebni su obična igla, karton, pamučni konac i jastučić. Prozračna je, lijepa, ali vrlo čvrsta jer se na nekim stoljeće starim bluzama potpuno očuvala dok se platno počelo raspadati. Primoštenska čipka radi se i dalje na tradicionalni način, ali s inovacijama u primjeni pa postaje nakit i suveniri.

Sikirevački motiv ili sunčana čipka također je šivana. Nazivana je još tenerifskom ili paragvajskom, donesena je početkom 20. stoljeća putem modnih žurnala koji su popularizirali egzotične ručne radove. Toliko se udomaćila u vrijednoj Slavoniji uz vješte ruke žena da je postala važan dio etnografske i kulturno-povijesne baštine, a izrađivanje čipke, odnosno motiva, nazvano je i motivanje.

Paška čipka potekla je od koludrica benediktinskog samostana Svete Margarite koje su ovoj vještini podučavale žene na otoku. Šivana je, a tijekom povijesti se izrađivala od svilenih, srebrnih, zlatnih, lanenih ili pamučnih niti. Danas se primjenjuje u izradi nakita, odjeće, predmeta.

Lepoglavska čipka izrađuje se tehnikom na batiće, a vjeruje se da su je donijeli pavlini, bijeli fratri prije nekoliko stoljeća. Izrađuje se lanenim ili pamučnim koncem u bijeloj ili bež boji, a najčešći su motivi cvijeće lišće, voće ili životinje.

I napokon spomenik domišljatosti, upornosti, kreativnosti i nadahnuću za ljepotu je hvarska čipka ili čipka od agave. Benediktinke je na tom otoku rade već 130 godina i predaju iz naraštaja u naraštaj sestara u samostanu. Nema ustaljenog nacrta - svaka je original. Ne peru se i ne glačaju i čuvaju se pod staklom.