Što bi bilo kada bismo imali mogućnost ponoviti život dok sve ne ispadne kako treba?

Književna kritičarka Jagna Pogačnik redovito u emisiji Dobro Jutro, Hrvatska preporučuje što čitati.

Danas preporučuje knjigu o nepredvidljivosti života i paralelnim stvarnostima i povijesno-političku satiru pisanu kajkavštinom.


Kate Atkinson - Život za životom

Kate Atkinson studirala je englesku književnost, njezin roman 'Iza kulisa u muzeju' proglašen je knjigom godine u mnogim zemljama. Osvojila je prestižnu englesko-irsku nagradu Costa 2013. za roman 'Život poslije života. Odlikovana je ordenom Britanskoga carstva za doprinos književnosti.

U studenom 1930. godine glavna junakinja romana 'Život za životom' Ursula Todd ulazi u mali kafić i ubija Adolfa Hitlera. Nakon samo nekoliko stranica pripovjedač vraća čitatelja u listopad 1910. i trenutak kad beba Ursula, kći imućnog engleskog bankara, umire na rođenju jer liječnik i babica ne uspijevaju stići na vrijeme. U sljedećem poglavlju pak liječnik stiže na vrijeme i beba Ursula preživljava. Do kraja romana Ursula će umrijeti još nekoliko puta i isto toliko puta vratiti se u presudni trenutak da bi donijela drugačije odluke i izbjegla smrt, podsjećajući čitatelja na moto s početka romana – Što bi bilo kada bismo imali mogućnost ponoviti život dok sve ne ispadne kako treba?

U svakom od ponavljanja Ursulin život dobija drugačiji tijek, zbog čega čitatelj ima dojam da prati više različitih junakinja, a ne jednu koja iznova piše svoj život. U nekoj drugoj paralelnoj stvarnosti Ursula umire kao djevojčica kad padne kroz prozor, u trećoj  se sa sestrom utopila u moru, a u sljedećim stvarnostima ima 20, 30 ili 60 godina. I kao mlada žena Ursula živi nekoliko različitih života - u jednom radi kao tajnica i održava vezu s oženjenim čovjekom, u drugom putuje po Njemačkoj, druži se s Evom Braun i Hitlerom i udaje za njemačkog oficira. U posljednjoj verziji Ursula je dio spasilačkog tima koji izvlači ljudi iz razrušenog Londona za vrijeme rata. Ključno pitanje - kada Ursula umire, a kada preživljava, odnosno što joj omogućava da donese drukčije odluke i izbjegne smrt?

Osim povremenog i nejasnog osjećaja da je nešto već doživjela, Ursula  ne zna da se njeni životi iznova i iznova ponavljaju. Ipak, sve njene smrti i preživljavanja povezuje ideja o odgovornosti za vlastiti život te misao da kao odgovorna bića moramo aktivno činiti izbore, a ne pasivno se prepuštati stihiji života. Svaki put kad se Ursula povuče u pasivnost prihvaćanja datog, njen život biva okončan - i to nasilnim putem.
Fokus je na našoj mogućnosti, ali i odgovornosti da radimo izbore - kad odbacimo mogućnost biranja, negiramo  identitet i potpisujemo sebi smrtnu presudu. Ideja o građenju identiteta kroz odluke i odgovornosti prema sebi korespondira s pitanjem odgovornosti prema zajednici, odnosno pitanjem kako je svijet mogao dozvoliti uspon Adolfa Hitlera i Drugi svjetski rat. Veliki broj različitih sudbina kroz koje Ursula prolazi - od supruge-majke do zaposlene žene-ljubavnice; ženska perspektiva. Podjednako zanimljivo je i čitanje romana kao priče o pisanju, stvaranju likova, razvijanju njihovih života, perspektiva iz koje se pripovijeda. Knjiga o nepredvidljivosti života i paralelnim stvarnostima. Istovremeno obiteljska saga, putovanje od Londona do Berlina, povijesni roman i drama.


Marko Gregur - Kak je zgorel presvetli Trombetassicz


Marko Gregur, osim što je vrlo aktivan kao urednik i organizator književnih zbivanja, objavio je dvije zbirke priča i jednu pjesničku, od kojih je najviše odjeknula zbirka priča 'Divan dan za Drinkopoly'.

Radnja je smještena u drugu polovicu 17. stoljeća u Koprivnici i fokusirana na političke spletke vezane uz pobjedu na gradskim izborima. Mogli bismo reći kako je Marko Gregur odmakom u prošlost načinio povijesno-političku satiru kojom tematizira recentno vrijeme. Gregur je Koprivničanin i s tim biografskim podatkom dolazimo do onoga što je u ovome romanu najvažnije i u neku ruku najhrabrije - odluka da čitav roman napiše na podravskoj kajkavštini, a jedan njegov dio čak i pravopisom prije Gajeve reforme, na kraju knjige naći će se i priručni rječnik za one kojima je potreban.

Pripovjedač romana i glavni lik je Paulus Aytich mladi notar s književnim afinitetima, u službi suca Trombetassicza koji trenutno želi osvojiti još jedan mandat na gradskim izborima. Pozadinu priče tih političkih igara čini vrijeme Zrinsko-frankopanske urote, borba protiv germanizacije i pokušaji jačanja nacionalne svijeti, a kao i inače u povijesnim romanima jedan je dio fabule rezerviran i za nesretnu ljubavnu priču. Aytich je primjer jednog od onih naivaca koji pada kao žrtva zakulisnih igara kojima nije dorastao i iz mreže intriga izlazi kao profesionalni i ljubavni gubitnik. Upravo kajkavština čitavom romanu daje poseban šarm, pa i humorističnost.