Uz brojne dobrobiti, gradski vrtovi pridonose i ljepšoj i bogatijoj slici grada

Gradski vrtovi već pet godina na jedanaest lokacija u Zagrebu omogućuju tisućama građana da proizvedu hranu, druže se i pridonesu bioraznolikosti. Jedan od njih je i u četvrt Maksimiri, u Hondlovoj ulici. Proizvodnja hrane jedan je od najvažnijih zadataka na svijetu. Zemlja je dragocjena, kao i čisti zrak i zdrav okoliš. U svijetu postoji trend gradskih vrtova, kojem se već pet godina pridružuje i Zagreb. Vrt smo posjetili u podne, kada je većina vrtlara završila svoje aktivnosti, ali u pratnji stručnjaka iz Gradskog ureda za poljoprivredu i s Agronomskog fakulteta.

U Zagrebu je dvanaest gradskih vrtova na 22 hektara. Parcele od pedesetak četvornih metara obrađuje 2100 naših sugrađana isključivo na organski način. Mnogo je dobrobiti koje ovakvi vrtovi donose - od doprinosa lokalnoj samoodrživosti i zdravijem okolišu, smanjenja ukupnog i individualnog ekološkog otiska, preko fizičke aktivnosti, povezivanja s prirodom i odmora do edukacije i rehabilitacije.U društvenoj zoni su sjenice, a u nekim gradskim vrtovima postoji i sportska zona za djecu i roditelje.

Vrtovi su ograđeni, imaju spremišta za alat, kompostere, vodu, zna se komunalni red. Partner gradu je Agronomski fakultet. Zajedno provode projekt Gradski vrtovi kao inspiracija novog životnog stila u Zagrebu. I najmlađi su učili koliko su važni kukci i kako ih privući izgradnjom hotela. Uz brojne dobrobiti, gradski vrtovi pridonose i ljepšoj i bogatijoj slici grada.