Kamenita vrata, jedina sačuvana autentična vrata Gornjega grada

Kamenita vrata jedan su od najočuvanijih spomenika starog Zagreba. To su jedina vrata Gornjega grada iz tog doba koja postoje i danas. Pogledajte zašto privlače turiste i vjernike.

Kamenita vrata nezaobilazan su povijesni spomenik grada Zagreba. Ponos Zagrepčana, okupljalište vjernika i turista. Sagrađena su davno, u 13. stoljeću, kao obrambeni sustav Gradeca. Važna su po kapeli sa slikom Majke Božje od Kamenitih vrata. Mnogo je priča vezanih uz to mjesto. U ranom 13., zatim 14., 15. i 16. stoljeću, dok je prijetila opasnost od Turaka, to su bila zatvorena vrata, a iznad su bile straže ako slučajno dođu Turci ili drugi neprijatelji da im se može pružiti otpor. Međutim, već u 16. i 17. st. unutar Kamenitih vrata stanovala je pobožna gospođa Modlar koja je častila lijepu Gospinu sliku koju i danas gledamo. I pred njom se molila, kitila je cvijećem. 31. svibnja 1731. buknuo je veliki požar. I njezin stančić s tom slikom je izgorio, kao i velik dio grada. I kada su građani poslije raščišćavali pepeo, našli su Gospinu sliku neoštećenu. Oštećen je okvir, ali Gospina slika ostala je sačuvana, otkriva povjesničarka dr. sc. Agneza Sabo.

Građani su spašenu sliku dali uokviriti i štovali su ju kao Gospu od Kamenitih vrata. Kao i sada, dolazili su joj se često moliti. Godine 1760. umetnuta je ova lijepa barokna ograda. A kada se slavila 200. obljetnica Gospe od Kamenitih vrata, zagrebački nadbiskup dr. Antun Bauer dao je svečano okruniti Gospu od Kamenitih vrata, koju su prozvali kraljicom svijeta. Okrunjena biserima i draguljima, sa simbolom žezla, globusa i Isusa u rukama, ona je za Zagrepčane simbol mira i dobrote. Molitve su im uslišene baš ondje. A zahvalnost  su stoljećima ispisivali na kamenim pločicama.

Priča o Gospi od Kamenitih vrata, iako nalikuje na legendu, povijesna je činjenica i službeno potvrđena. Provedena je stručna analiza kojom se nastojao vidjeti temeljni fundus slike i provjeriti je li istina da je bila pogorjela. I specijalne analize, koje nisu trajale jedan dan, pokazale su da je to zaista slika iz 17. st. i da je  njezine rubove lagano zahvatila vatra…  Zaista je vjerski i povijesni fenomen da je Gospina slika ostala sačuvana i narodu na štovanje. Poslije toga narod je stalno dolazio i svi velikiani, a mnogo ljudi i dan-danas dolazi. Godine 1991., u doba Domovinskog rata, kada je Hrvatska krvarila, zagrebački nadbiskup dr. Franjo Kuharić proglasio je Gospu od Kamenitih vrata zaštitnicom grada, branitelja, Hrvatske i svih njezinih građana. Godine 1999. 31. svibnja službeno je proglašen Danom Gospe Kamenitih vrata i Dan Grada Zagreba. Od tada, osim kao svetište, spontano postaje i turističko odredište. U niši na zapadnom pročelju ženskim kipićem označeno je mjesto radnje povijesnog romana Zlatarevo zlato Augusta Šenoe. Mnogi su književnici bili inspirirani ovim vratima.

Iako je tijekom povijesti bilo i pokušaja da se Kamenita vrata poruše, zatvore, čak premjeste kao svetište na periferiju grada, ona su još tu na zadovoljstvo svih vjernika i građana. U treptaju svijeća, tišini molitve i sa zahvalnicama na zidu prkose svim nedaćama i zubu vremena.