Imate li Pommerovih fotografija?

Muzej grada Zagreba za prosinac priprema izložbu pod nazivom Pommer 1856 / Fotografične slike naših narodnih spisatelja i poziva sve građane koji imaju stare fotografije tog fotografa da ih posude ili daruju za izložbu.

Muzej grada Zagreba priprema izložbu Fotografične slike naših narodnih spisatelja iz 1856. Prvi dio izložbe posvetiti će Franji Pommeru, prvom zagrebačkom fotografu s registriranim ateljeom i autoru prvog fotografskog projekta izvedenog u Hrvatskoj. U prikupljanju njegovih fotografija surađuju Muzeju za umjetnost i obrt, Hrvatski državni arhiv i Muzej grada Zagreba.

Franjo Pommer snimao je fotografije od 1856. do 1879. kada je umro. Često poznate osobe iz političkog i kulturnog života Zagreba. Naravno, neke osobe nismo uspjeli do sada identificirati. Većinom su to portreti muškaraca, ima nešto žena i malo djece, a imamo čak i nekoliko grupnih portreta koji tada još nisu bili toliko zastupljeni,  otkriva Dubravka Zaninović Stanćec, viša kustosica MGZ, voditeljica zbirke fotografija, fotografskog pribora i razglednica. Od fotografija znamenitih ljudi u zbirci ima nekoliko zagrebačkih gradonačelnika, Vjekoslav Frigan, Adolf Mušinski te Pavao Hatz, a mogu se prepoznati i nekoliko opernih pjevačica i liječnika.

Drugi dio izložbe biti će posveta suvremenog fotografa Roberta Gojevića – Pommeru. Po uzoru na Pommera snimio je 15 portreta suvremenih hrvatskih pisaca. Fotografije je izradio mokrim kolodijskim postupkom, te ih umnožio kao otiske na slanom papir(ukoji je u ranoj fazi djelovanja koristio i Pommer). Robert Gojević je jednostavno oduševljen starim fotografskim procesima, odnosno onim što je u Pommerovo vrijeme bilo digitalna fotografija i najmodernije kamere danas, ističe Hrvoje Gržina, viši arhivist, pročelnik središnjeg foto laboratorija u HDA.

1866. Pommer je na Trgu bana J. Jelačića fotografirao podizanje spomenika banu. Tada je to bila rijetkost i smatra se početkom reportažne fotografije u Hrvatskoj. Pommerove fotografije prepoznatljive su po načinu na koji ih je označavao. Radi se prvenstveno o atelijerskoj fotografiji kod njega i albuminskim printevima koji su rađeni u formatu posjetnice, odnosno vizit karte. To su specifični kartoni koji su bili podljepljivani pod fotografije, koji su ujedno nosili i osnovne informacije o autoru i ateljeu. tako da vi na poleđini imate oznaku kada je autor dobio neku nagradu sa godinom, što je više nagrada dobio -naravno na ih je on sve otiskivao jer mu je to bila dobra reklama,  objašnjava viša kustosica Iva Prosoli, voditeljica zbirke zagrebačkih fotoreportera. Do sada nije pronađen autoportret ovog fotografa.

Pommer je u Zagrebu imao stalno registrirani fotografski atelje. Od 1854. na Gornjem gradu radi sa suvlasnikom, a 1855. spominje se kao samostalni vlasnik. Za života je dobio niz priznanja za fotografiju. Prvi puta izlagao je 1864. na velikoj Gospodarskoj izložbi u Zagrebu kada je bio jedan od nekoliko odlikovanih fotografa, a 1867. nastupio je u velikoj konkurenciji na etnografskoj izložbi u Moskvi, gdje je dobio nagradu za svoje fotografije narodnih nošnji,  otkriva arhivist Gržina.

Pregledalo se 200 fotografija. Ovo će biti sjajna izložba, a da bi bila još potpunija mole se građani koji imaju Pommerove fotografije da ih posude ili poklone Muzeju grada Zagreba.