Zdraviji život i stalno učenje mogu smanjiti demenciju za trećinu

Stjecanje novih znanja, zdrava prehrana, nepušenje, smanjenje problema sa sluhom i usamljenošću mogli bi za trećinu smanjiti broj slučajeva demencije, pokazuje jedna studija. 

U sveobuhvatnoj analizi rizičnih faktora koji stoje iza demencije znanstvenici su ukazali na njih devet koji su od posebnog značenja. Ti čimbenici uključuju prestanak daljnjeg obrazovanja nakon 15. godine, problem visokog krvnog tlaka, pretilost i gubitak sluha u srednjoj životnoj dobi, kao i pušenje, depresiju, fizičku neaktivnost, društvenu izolaciju i dijabetes u kasnijoj životnoj dobi. Stručnjaci smatraju da bi se eliminacijom svih ovih čimbenika mogao eliminirati jedan od tri slučaja demencije u svijetu. 'Iako se demencija dijagnosticira u kasnijem životu, promjene na mozgu počinju se odvijati godinama ranije', kaže Gill Livingston, profesor s College Universityja u Londonu i jedan od 24 međunarodna stručnjaka koja je medicinski časopis Lancet angažirao na provedbi analize.

'Širi pristup prevenciji demencije koji obuhvaća i ove faktore rizika koji utječu na promjene donijet će dobrobit našim društvima koja stare i pomoći prevenciji rastućeg broja slučajeva demencije', ističe Livingston. Po posljednjih procjenama Međunarodne udruge oboljelih od Alzheimera, oko 47 milijuna ljudi u svijetu pati od demencije, a troškovi bolesti povezanih s propadanjem funkcije mozga iznose 818 milijardi dolara godišnje. Demenciju izazivaju bolesti mozga, od kojih je najčešća Alzheimerova bolest, koja rezultira propadanjem stanica mozga te utječe na pamćenje, ponašanje, orijentaciju i snalaženje u prostoru kao i sposobnost provođenja svakodnevnih aktivnosti.

Broj ljudi koje pogađa demencija porast će do 2050. gotovo tri puta i obuhvatiti će 131 milijun ljudi, procjenjuje Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).
Stručnjaci su utvrdili da su kod 35 posto slučajeva demencije koji su mogli biti spriječeni tri najvažnija faktora rizika na koja bi trebalo utjecati povećanje obrazovanja u mlađoj dobi, smanjenje problema sa sluhom u srednjoj životnoj dobi i prestanak pušenja.

Izostanak potpunog srednjeg obrazovanja u vrijeme mladosti može ljude učiniti manje otpornima na gubitak kognitivnih funkcija u starijoj dobi, navode stručnjaci, dok očuvanje sluha pomaže ljudima da bolje i bogatije doživljavaju svijet oko sebe, gradeći istodobno kognitivne sposobnosti. Prestanak pušenja smanjuje izloženost neurotoksinima i poboljšava zdravlje srca koje utječe na zdravlje mozga, ističu stručnjaci.