Međimurci heljdu spašavaju od zaborava

Nekada su Slovenija i Hrvatska prednjačile u sadnji heljde, pa je svaka imala i više od tri tisuće zasijanih hektara. U naših susjeda taj je trend ostao, no kod nas se heljda zapostavila i gotovo nestala s polja. No stari mirisi i okusi se ne zaboravljaju, pa je u posljednje vrijeme u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji heljda opet hit.

Djed, baka sinovi, snahe, unuci – njih desetak radi u obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu iz Savske Vesi. Upoznajte Tkalčece - obitelj koja u Međimurju obrađuje stotinjak hektara zemlje. Već treću godinu, među rijetkima su koji na nekoliko hektara siju heljdu. I to nakon što su požnjeli ječam i iskopali mladi krumpir. Po literaturi heljda se ubraja u žitarice, botanički pripada kategoriji zeljastog povrća, mada je neki ubrajaju u voćke. No, za naše je ratare najbitnije da ima kratku vegetaciju, uspijeva na pjeskovitom i vlažnom tlu te daje dobre prinose. Tkalčecovima više od tone po hektaru.

Obitelj Pocedulić iz Gornjeg Kućana sije heljdu već godinama. Što na tridesetak hektara uzgoje, to i prodaju. Trenutno, u suradnj s Agronomskim fakultetom i Savjetodavnom službom rade na stvaranju populacije Varaždinske heljde. Obiluje proteinima, antioksidansima, dobra je za 'šećeraše', ali i one koji imaju celijakiju. Pospješuje pamćenje, smanjuje tlak.

Ipak, malim proizvođačima velik je problem nemogućnost prerade. Treba još mnogo toga posložiti ali nadamo se da će heljda, ili po 'domaći – hajdina' cvasti ponovno u ovom komadiću naše domovine.