Čuvamo li dovoljno naše more?

Mnogi kažu da je naše Jadransko more jedno od najljepših na svijetu. Iz Zagreba nam treba sat vremena da stignemo u taj raj, Nijemac se mora voziti cijeli dan, a koliko tek treba turistima iz prekooceanskih zemalja? Pitanje je kako čuvamo taj naš azurni biser pogotovo sada u vrijeme godišnjih odmora.

Ime Jadranskog mora postoji još od antičkih vremena. Na latinskom je glasilo Mare Hadriaticum. Ime vjerojatno potječe od grada Adrije ili Hadrije, što je bio naziv samo za sjeverni dio zaljeva. Poslije je počelo označavati cijeli zaljev.

Jadransko more je pretežno zatvoreno more povezano s Jonskim morem i preko njega Sredozemnim morem. Granica Jadranskog i Jonskog mora su Otrantska vrata široka 75 km između Italije i Albanije. More je pretežno plitko. Sjeverno od Pule mu dubina ne prelazi 50 m, a sjeverno od Zadra 100 m – taj prostor je za vrijeme ledenog doba bio na kopnu. U južnom dijelu Jadranskog mora se nalazi udubina u kojoj dubine naglo padaju, a najveća dubina je 1233 m. Jadran je relativno toplo more - temperatura mu ne pada ispod 11°C. Prozirnost mu je također velika.

Morske struje su u Jadranskom moru tople te uz istočnu obalu teku od juga prema sjeveru, a uz zapadu obalu od sjevera prema jugu. Morske mijene nisu pretjerano izražene. Hrvatska obala Jadranskog mora se smatra najčišćim morem u Europi. Istovremeno je talijanska obala pretežno zagađena (zbog zagađenja koja donosi rijeka Po) no to zagađenje pretjerano ne utječe na hrvatsku obalu zbog smjera morskih struja.

Dr. Silvija Kipson, s biološkog odjela PMF-a Sveučilišta u Zagrebu i dipl. ing. Donat Petricioli, predsjednik koordinacije znanstvenih ronilaca i ekspert za biologiju i ekologiju mora gostujući u emisiji Dobro jutro, Hrvatska pokušali su odgovoriti na pitanja jesmo li svjesni našega mora i bogatstva kojeg imamo, što je najveća opasnost za Jadran osobito ljeti, koliko su ugrožene pojedine vrste riba te ukazati na činjenicu da more nema neograničenu vještinu samopročišćivanja te vrlo lako možemo uništiti floru i faunu velikog dijela obale. Što moramo osvijestiti da sačuvamo naš azurni biser i život u njemu te kako ronioci u tome pomažu govorio je iz Kaštela i Aljoša Čmrlec iz ronilačkog kluba Giričić - Kaštel Kambelovac.