Otkrijte Fakultetsko dobro u Zagrebu

Zagrebački Državni arhiv u Opatičkoj ulici priredio je izložbu koja uz pomoć katastra, zemljišnih knjiga, karata i građevinske dokumentacije govori o razvoju i mijenama Fakultetskog dobra u Maksimiru u Zagrebu. Izložba se može razgledati do siječnja sljedeće godine.  


Što se sve može iščitati iz katastra, pravo je čudo. Znaju to zaposlenici Državnog arhiva u Zagrebu u kojem se čuvaju katastarski podaci prvih dviju izmjera grada; one provedene između 1861. i 1862. i druge provedene između 1909. i 1913. Gradivo koje se odnosi na katastar, na građevinu je gradivo koje se u našem arhivu koristi najviše. 60% naših korisnika koristi gradivo koje je vezano uz građevinu, imovinu, nekretnine,  ističe dr. sc. Živana Heđbeli, ravnateljica Državnog arhiva u Zagrebu.

Dobro vođen katastar bio je važan caru Franji I. koji je još 1817. proglasio Patent o uvođenju stabilnog katastra. Da bi nakon izmjere mogli odrediti, jer mu je to bio prvi cilj fiskalni, odrediti pravilan porez, zato se i zove stabilni, zapravo je on franciskanski, po Franji I Habsburškome,  objašnjava Mirjana Gulić, autorica izložbe.

Tako je Franjo I. u rekordnom roku premjerio cijelu monarhiju, pa i naš Maksimir, na čijem se primjeru lijepo može pratiti društveni i gospodarski razvoj ovog dijela Zagreba. Maksimirski posjed koji je tada bio u vlasništvu zagrebačke nadbiskupije, biskup Maksimilijan Vrhovec preobrazio je u prvi javni perivoj u jugoistočnoj Europi. Biskup Juraj Haulik, nastavljajući njegovo  djelo, na istočnom dijelu posjeda podigao je uzorno poljoprivredno gospodarstvo.

Najstariji objekt, podignut prije Haulikova doba je kurija, koja je poslije bila stan upravitelja imanja, a i danas je nečiji dom. Prošetali smo do nekadašnje svilane u kojoj su dudovi svilci već odavno odradili svoje, ali i do pčelinjaka u kojem i danas pčele bruje, a opojni mirisi lipe i lavande širi se na sve strane. Nevjerojatno je lijepo na ovom Haulikovu posjedu. Neke građevine zaštićene su kao kulturno dobro, a većina ih je i obnovljena premda, nažalost, ne i primjereno obilježena.

Danas se ovo mjesto naziva Fakultetsko dobro, jer je gotovo cijelo stoljeće u vlasništvu Šumarskog i Agronomskog fakulteta. Zanimljiva izložba u zagrebačkom Državnom arhivu neka posluži kao putokaz. Haulikovo imanje, pravo je mjesto za ljetnu poslijepodnevnu šetnju.