Folkloraši iz Hrvatskog Čuntića čuvaju tradiciju svoga kraja

Folkloraši iz Hrvatskog Čuntića, sela pokraj Petrinje u Sisačko-moslavačkoj županiji glavni su čuvari tradicije svoga kraja. Danas u susjedna četiri sela i Hrvatskom Čuntiću živi 400 stanovnika, a prije Domovinskog rata bilo ih gotovo 4 puta više - 1500 žitelja.

80-ih godina prošloga stoljeća počeli su s prikupljanjem etnogfraske građe i radom, ali tek su 2003. godine osnovali KUD Čuntićanka koji danas okuplja 19 aktivnih članova i čuva kulturnu baštinu svoga kraja - Banovine. Zastupaju pet sela Župe sv. Antuna Padovanskog koja se nalaze na obroncima Zrinske gore na Banovini, a ponajprije svoje selo Hrvatski Čuntić. Istražuju i propituju kod starijih ljudi o starim običajima, pjesmama i kolima te ih i izvode na svojim nastupima. Rado se odazivaju na pozive za gostovanje te u godini ostvare 20-ak nastupa na raznim manifestacijama i susretima folkloraša diljem Hrvatske. Nastupili su na ovogodišnjoj 51. Međunarodnoj smotri folklora održanoj u Zagrebu s temom Banovina i Pounje.

Ženska narodna nošnja

Na glavi je peča (pokrivalo za glavu). Na peču se stavljaju perljini, tj. ukras od perlica. Oplećak je izrađen od dugajlije. Dugajlija je bijelo platno koje je tkano u kombinaciji debelih i tankih niti. Vratni izrez, prsa i manžete ukrašeni su vezom na krstace-križiće. Rukavi su rozani, nabrani. Po oplećku je crni lajbec. Krilo - suknja je sašiveno od usnova. Usnov je tkana bijela mreškasta tkanina. Ispod krila je košulja-podsuknja. Zastor- pregača  je sašiven od istog materijala kao i  krilo. Pas- pojas je crven s protkanim nitima u različitim bojama. Na nogama su pletena  čarape s uzorkom od bijelog konca i crni opanci. O pojasu je rupčić-maramica, a oko vrata gerdan- ogrlica.

Muška narodna nošnja
Gornji dio muške nošnje je košulja koja po sredini prednjice ima faltu (FALTU) ukrašenu bijelim vezom po žici. Gaće su šivane od malo čvršćeg materijala. Nogavice su  ravne i široke, na rubu nogavica je ukrasna čipka koja se zove PUKAN'CA. Pukan'ca se izrađuje tako da se dio niti izvuče, niti koje ostanu u platnu omotavaju se. Od omotanih niti nastane raster koji se ispuni zadanim motivima. Na rubu gaća su rese. Dio nošnje su još lajbec, opanci, škriljak i kaiš. Nekada se umjesto kaiša nosio ćemer koji je služio za nošenje pribora za pušenje.

Svo bogatsvko svoga kraja – od pjesme, plesa preko tipičnih jela, pokazali su članovi KUD-a Čuntićanka u emisiji Dobro jutro, Hrvatska: