Od danas čovječanstvo živi na kredit: potrošeni resursi Zemlje za 2017.

Danas, 2. kolovoza, najranije otkako se obavljaju mjerenja, čovječanstvo je i ove godine zakoračilo u ekološki dug. To znači da smo iskoristili godišnje resurse prirode i sve što od danas potrošimo, naša planeta ne može obnoviti.

Što znači da je čovječanstvo potrošilo Zemljine resurse? Ukratko, stvar je u tome da smo u atmosferu izbacili više ugljičnoga dioksida no što ga oceani i šume na Zemlji mogu apsorbirati, izlovili više riba no što ih se može obnoviti i posjekli više stabala no što ih može ponovno izrasti.

Čovječanstvo trenutačno koristi izvore energije 1,7 puta brže nego što se ekosustavi mogu regenerirati, i to ponajviše zbog emisija ugljika – a one su pak najbrže rastući faktor prekomjerne potrošnje. Ugljični otisak čovječanstva sada čini 60 posto potražnje čovječanstva od prirode, što zovemo ekološki otisak.

Sve zemlje u našoj regiji žive iznad svojih prirodnih kapaciteta, svjedoči WWF-ov Izvještaj o stanju planeta, iz listopada prošle godine. To dokazuju i podaci Global Footprint Networka o ekološkom otisku, koji se mjere u globalnim hektarima (ghe). To je jedinica za mjerenje naših zahtjeva prema Zemlji (ekološki otisak) i sposobnosti Zemlje da udovolji našim zahtjevima (biokapacitet).

Slovenija se ističe kao zemlja s najvećim ekološkim otiskom (4,69 gha). Slijedi je Hrvatska (3,78 gha), iza koje su Crna Gora (3,63 gha), Bosna i Hercegovina (3,22 gha gha) te Srbija (3,1 gha). Prema posljednjim podacima, Hrvatska troši resurse 2,2 planeta, javljaju iz WWF Adrije - a to znači da kad bi svatko na svijetu trošio prirodne resurse kao prosječni Hrvat, trebala bi nam više od dva planeta da to svake godine namirimo.

Hrvatska je u ekološki dug prvi put zakoračila 1997. godine. Naš ekološki otisak čine ugljični dioksid (2,06 gha), obradive površine (0,74 gha), šumski proizvodi (0,38 gha), ribolovna (0,07 gha) i naseljena područja (0,06 gha) te pašnjaci (0,19 gha). Biokapacitet po stanovniku iznosi 2,8 gha.

Dobra vijest je da možemo preokrenuti ovaj poražavajući trend. Naš planet je konačan, ali ljudske mogućnosti nisu. Ako svake godine pomaknemo Dan ekološkog duga za 4,5 dana unazad, do 2050. godine vratili bismo se u okvire potrošnje jednog planeta, ističe Irma Popović Dujmović iz WWF Adrije.

Stručnjaci tvrde da bi smanjivanje otpadne hrane za 50 posto u cijelom svijetu moglo pomaknuti datum Dana ekološkog duga za 11 dana, dok bi ga smanjenje emisija ugljičnog dioksida za 50 posto pomaknulo za čak 89 dana. Za sada, međutim, u minus svake godine ulazimo sve ranije - lani je, primjerice, Dan ekološkog duga bio tjedan dana kasnije, 8. kolovoza.