Blagdan blaženog Augustina Kažotića

Danas Crkva u Hrvatskoj slavi blagdan najstarijeg hrvatskog blaženika, zagrebačkog biskupa, dominikanca Augustina Kažotića. Bit će svečano u Zagrebačkoj katedrali, a posebno kod dominikanaca na zagrebačkoj Peščenici, gdje će u 19 sati vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić na misi blagosloviti novu veliku sliku blaženog Kažotića.

Kardinal će blagosloviti najnoviji portret blaženog Augustina Kažotića, rad Križevčanina, poznatoga hrvatskog slikara hiperrealista Zorana Homena.  Zoran Homen široj je javnosti poznat je kao autor oltarnih slika sv. Marka Križevčanina (Križevci), sv. Leopolda Mandića (Varaždin), bl. Alojzija Stepinca (Krašić, Križevci, Karlovac, Oriovac).

'Slika je nastala na temelju jedne zanimljive skice koju je fra Anto Gavrić pronašao u samostanu u Trogiru. Ona nikada nije bila završena, pa sam je ja odlučio dovršiti. Blaženi Augustin Kažotić mnogo je učinio za zagrebačku katedralu. Na području čitave dijeceze radio je na promicanju moralnih vrijednosti. I na kraju je bio zadovoljan svime što je postigao i htio sam da se ta radost vidi na njegovom licu.', istaknuo je slikar Homen gostujući u emisiji Dobro jutro, Hrvatska.
Fra Anto Gavrić govorio je o njegovu životu i kanonizaciji koja je u tijeku: 'Zanimljiva je i uvijek aktulna njegova poruka, odnosno njegova skrb za sitromašne i one odbačene. Kada je dolazio u Zagreb osnovao je Katedralnu šklou. Na njegovo inzistiranje, voditelj škole nije uzimao novac od siromašnih učenika. Štoviše, poticao je bogate da financiraju školovanje siromašnijih građana. Možemo ga smatrati zaštitnikom socijalne pravde. U vrijeme dok je bio biskup, pješice je obilazio biskupiju kako bi bio bliži svojim vjernicima i vidio iz prve ruke kako žive'. 
Blaženi Augustin Kažotić rođen je u Trogiru oko 1260./65. Dominikanac, studij završio na Pariškome sveučilištu 1286. Od 1291. predavao na dominikanskim učilištima u Francuskoj, Italiji i Hrvatskoj. God. 1303. imenovan zagrebačkim biskupom. Obnovitelj crkvenoga, društveno-gospodarskog i kulturno-prosvjetnoga života u biskupiji; reformirao katedralnu školu, uredio školski sustav i uzdržavanje učenika, čime je omogućio školovanje siromašnih đaka. Provodio reforme bogoslužja; u okvirima zagrebačkog obreda reorganizirao crkveno pjevanje. Zbog biskupskih posjeda došao u sukob s kraljem Karlom Robertom Anžuvincem. 1318. otišao u Avignon tražeći papinu zaštitu, zbog čega mu je kralj zabranio povratak u biskupiju. U Avignonu je bio papin savjetnik i napisao dvije teološke rasprave o tada aktualnim pitanjima. Ugledni suvremenici cijenili su ga zbog sveta života i učenosti. Proglašen blaženim 1702. Prvi je hrvatski blaženik. Umro je u mjestu Lucera u Italiji gdje je i pokopan.