Ljetne radionice Hrvatskog prirodoslovnog muzeja

Školski praznici su idealno vrijeme za zabavno, kvalitetno i poučno provođenje slobodnog vremena. Ako vas zanima priroda i prirodoslovlje, dobrodošli ste na ljetne radionice Hrvatskog prirodoslovnog muzeja.

Hrvatski prirodoslovni muzej, jedan od najvećih muzeja u Hrvatskoj, smješten je u povijesnoj plemićkoj palači na bedemima zagrebačkoga Gornjega grada. Od 1797. do 1834. godine tu je djelovalo i prvo zagrebačko javno kazalište, glasoviti Amadeov teatar, nazvan po njegovom osnivaču i voditelju mađarskom grofu Antonu Amadeu de Varkonyu, velikom županu zagrebačkom.

Začeci današnjih bogatih prirodoslovnih zbirki Muzeja potječu iz Prvostolne akademije u Zagrebu te razdoblja Hrvatskoga narodnog preporoda, kada je u Opatičkoj ulici 1846. godine utemeljen Narodni muzej. S vremenom su se skromne zbirke povećavale, a poseban zamah u prikupljanju prirodnina (minerala, ruda, fosila, biljaka i životinja) nastavljen je djelovanjem istaknutih hrvatskih i svjetski poznatih i priznatih prirodoslovaca, profesora Zagrebačkoga sveučilišta i prvih učenih muzealaca Spiridiona Brusine, Gjure Pilara i Dragutina Gorjanovića-Krambergera.

Muzej prikuplja, čuva, izučava i prezentira razne prirodnine kao svjedočanstva ili dokumente vezane za prirodoslovlje Hrvatske. U muzejskim se zbirkama nalazi više od 2 milijuna primjeraka minerala, stijena, fosila, prepariranih biljaka i životinja iz svih krajeva hrvatskog ozemlja, ali i iz susjednih zemalja te s drugih kontinenata. Danas se stručna djelatnost Muzeja ostvaruje unutar njegovih specijalističkih odjela: Geološko-paleontološkoga, Zoološkoga, Mineraloško-petrografskoga koji su, izuzev Botaničkoga, do objedinjenja u današnji Hrvatski prirodoslovni muzej 1986. godine, djelovali kao zasebne muzejske institucije.

U predvorju su izložena poprsja i spomen-ploče zaslužnim utemeljiteljima Muzeja, a u muzejskom atriju dominiraju mozaički izvedena Kamenospisna karta Hrvatske i Geološki stup kao simbolički uvod u svijet prirodoslovne građe u Muzeju. Kamenospisna karta, kameni mozaik sastavljen od kockica autohtonih stijena što potječu iz svih dijelova Hrvatske, svojevrsni je geološki artefakt, znanstvena sinteza i muzejski prikaz niza geoloških značajki našeg tla te ujedno i najveća, tako postavljena, geološka karta u svijetu.

Geološko-paleontološki odjel čuva iznimno bogat geološki fundus i okamine koje svjedoče o dugoj prošlosti i razvoju hrvatskoga krajolika. Tu su raznovrsne zbirke fosila iz geološke prošlosti s više od 300 tisuća muzejskih predmeta iz svih krajeva Hrvatske.

Na ljetnim besplatnim radionicama djeca i odrasli sudjeluju u praktičnom radu ili se pak zabavljaju igrajući edukativne igre i tako imaju priliku saznati zanimljivosti iz svijeta prirode, kao i neke zanimljive činjenice iz svijeta znanosti. Više o njima, za Dobro jutro, govorila je Sara Matešić, muzejska pedagoginja: