Sve što ste oduvijek htjeli znati o ribi

Ma koliko naši prodavači vikali 'friška riba', Hrvati godišnje pojedu samo 9 kg ribe, za razliku od Portugalaca koji pojedu 59 kg ili Islanđana koji godišnje pojedu čak 90 kg ribe.

Kada prodavače na splitskoj peškariji (ribarnici) upitate zašto se riba slabo prodaje, najčešći odgovor je da je za domaće kupce preskupa. Najbolje se prodaju srdele, škarpine, zubaci, tuna i škampi i to najviše petkom i subotom zimi, dok ljeti nema pravila. Kupci su uglavnom stariji građani.

Poznata splitska nutricionistica Olja Martinić kaže da je jedan od razloga zašto Hrvati slabo jedu ribu taj što priprema zahtjeva dosta vremena. Danas ljudi jednostavno ne žele 'gubiti vrijeme' na čišćenje ribe koju treba čim prije pripremiti. Drugi je, slaže se s prodavačima, cijena. U usporedbi s mesom, riba je i do dva puta skuplja. Ne treba zanemariti niti količinu kupljenog koja se pri obradi mora baciti.

Olja za pripremu ribe preporučuje gradele (roštilj) ili pečenje u pećnici, jer se tako koristi minimalna količina dodatne masnoće.  Riba je blagotvorna namirnica koja bi trebala biti što više na dječjem i jelovniku rekonvalescenata. Riba je lako probavljiva i izrazito je bogata nutrijentima. Uz poznatu činjenicu da je bogata omga3 masnim kiselinama, Olja ribu preporučuje svima koji žele biti sretni. Triptofan, aminokiselina koja se nalazi naročito u plavoj ribi (srdela, skuša, tuna) zaslužan je za proizvodnju serotonina – hormona sreće. Stoga bi plava riba trebala biti barem jednom tjednu na tanjuru svakog tko želi biti sretan.

Vodite računa o tome da riba treba stajati na ledu i biti hlađena, jer već za dva sata na temperaturi od 20°C može proizvesti histamin koji izaziva alergijske reakcije.