Slovačka jama na Velebitu

Od 22. lipnja do 6. srpnja održana je međunarodna ekspedicija 'Slovačka jama  2017.' u organizaciji speleološkog odsjeka PDS Velebit iz Zagreba.  Na ekspediciji je sudjelovalo 38 sudionika; iz Hrvatske 22, iz Bugarske 12, iz Slovenije i Makedonije dvoje. Glavni cilj ekspedicije bio je istraživanje spleta freatičkih i fosilnih kanala na dnu Slovačke jame. (Freatički kanali su oni u kojima je još uvijek aktivan vodeni tok, a fosilni su oni u kojima više nije aktivan vodeni tok, ali ga je geološkoj prošlosti bilo.)

Slovačka jama nalazi se na sjevernom Velebitu i druga je najdublja u Hrvatskoj (1324 m). Najdublja je Lukina jama, u blizini Slovačke, koja je duboka 1431 m. Slovačka jama nazvana je tako jer su je otkrili slovački speleolozi 1995. baš kao i Lukinu 1991.

U jami su postavljena dva bivka (logora), jedan na dubini od 350 m i drugi na dubini od 1230 m. Zbog velikog protoka spelelologa, na 380 m dubine bio je postavljen još jedan bivak koji je naknadno raspremljen. 'Dno jame' je s površinom i glavnom bazom na Lubenovcu komuniciralo putem telefonske žice i specijaliziranih uređaja putem kojih su se donosile obavijesti o napredovanju ekipa kroz jamu. S obzirom da se u dvije predekspedicijske akcije postavilo linije za napredovanje u Slovačkoj jami do 700 m dubine, dno je bilo dosegnuto za dva dana te se odmah krenulo u istraživanje.

Ustanovljena je perspektiva u Kišnim vratima na -1286 m gdje se proširivanjem uskog dijela kanala prošlo dalje međutim daljnje napredovanje je moguće jedino ronjenjem potopljenog dijela. U fosilnom Hrskavom kanalu na -1250 m tehnički je ispenjano u jedan kanal koji se završava uskom pukotinom. Na -1100 m u Kišnoj dvorani se tehnički penjalo prema fosilnom dijelu dvorane koja se završava blatnim sedimentom, gdje je daljnje napredovanje moguće jedino dugotrajnim iskapanjem. U kanalu Žumpa se na - 796 m napravilo spoj sa vertikalom Novodubnicka studna a što je na rezultiralo raspremanjem i izvlačenjem opreme iz kanala Žumpa. Na samom dnu jame na -1320 m se napravio uron i prošlo se 4 m u dubinu i 10 m u duljinu čime nova dubina jame postaje na 1324 m.

Ovim uronom Slovačka jama sustiže francusku Goufree Berger, prvu tisuću na svijetu, postajući tako 25. najdublja jama svijeta. Jama je ostala opremljena i spremna za ponovno istraživanje. Na dnu u Limbo kanalu gdje je zamijećeno jako strujanje zraka i ustanovljena perspektiva za buduća istraživanja.

Zanimljivo je spomenuti da su jame poprilično vertikalne, što je posebnost krša sjevernog Velebita i kao takve su jedinstvene u svijetu. Upravo stoga nakon većih oborina, za 2 – 5 sati, nastaju slapovi koji otežavaju ili potpuno onemogućuju korištenje linija za kretanja. Napomenimo i to da speleologu treba i do 12 sati da s dna izađe iz jame. Stoga opreza nikada dovoljno. 

Svoje dojmove i dostignuća ove ekspedicije podijelili su s gledateljima Dobrog jutra, vođa ekspedicije Marko Rakovac i sudionici Marina Grandić i Luka Havliček. Svo troje je bilo na dnu Slovačke jame.