Upoznajte Istru hodajući Alejom glagoljaša

Unutrašnjost Istre sve više privlači turiste. Turistička je ponuda ondje sve bogatija, a gosti nerijetko središnji dio Poluotoka posjećuju i zbog bogate povijesti. Među tim odredištima je i Aleja glagoljaša – cesta od Roča do Huma posvećena prvom slavenskom pismu glagoljici, nastala kao projekt Čakavskog sabora. Danas je Aleja glagoljaša pravo spomen obilježje.

Na put Alejom glagoljaša, dugom 7 km , polazi se iz Roča. Mjesta na brežuljku u sjevernom dijelu Istre poznatog po bogatoj povijesti. Prvotno su ga naseljavali stari Iliri, ondje se nalazio i Rimski castrum, a od 13. stoljeća Roč je bio važno središte glagoljaške pismenosti i književnosti. I danas se povijest osjeti na svakom koraku. Istra je jedno bogato središte freskoslikarstva. Možemo pričati o lokalitetima od 140 malih lokacija, kako većih tako i manjih fragmenata. Usko su povezane bile i glagoljica i freske. Nekad nije bilo puno novca za kupovinu papira i pergamenata. Sam župnik koji se nazivao Žakan znao je glagoljicu, on bi si dao pravo pa bi u freske napisao jednu njemu veoma važnu misao,  objašnjava Hari Vidović, profesor likovne kulture.

Duž Aleje glagoljaša, od Roča do Huma, nalazi se jedanaest spomenika, deset ih je od kamena, a samo su humska gradska vrata od bakra. Aleja je izgrađena od 1977. do 1985. godine. Ideju je dao hrvatski književnik Zvane Črnja, a osmislili su je kipar Želimir Janeš i profesor Josip Bratulić. Nakon prvog spomenika, Stupa čakavskog sabora, zastajemo kod drugoga - Stola Ćirila i Metoda. Na velikom stolu koji stoji na tri noge piše 'stol Ćirila i Metoda' na latinici, ćirlici i glagoljici. Tri pisma koja su se kretala kroz ove krajeve. A dva čempresa uz stol simboliziraju svetu braću koja su osmislila glagoljicu,  otkriva Dean Prodan, turistički vodič

Cesta kojom samo povremeno prođe pokoji automobil vodi dalje do mnogima najljepšeg spomenika Aleje glagoljaša - Uspona istarskog razvoda. Na jednom ovakvom proplanku ide uspon gdje vidite slova od glagoljice. Oni vas nekad mogu asocirat na baku koja sjedi, na crkvicu malu. Isto tako možete pročitat iz ovih slova istarski razvod. Ovo sad je priča o jednom dokumentu, pisanom glagoljicom. Postoji cijela priča o njemu gdje na kraju, evo gore na vrhu imate županov stol, a taj uspon ide dalje i to je kratica prema samom gradiću Humu,  kaže Dean.

U čarobnom Humu na ulazu u grad vrata - posljednji spomenik Aleje glagoljaša - postavljen 1982. Na samoj sredini kada se vrata zatvore vidi se glava istarskog goveda boškarina, 12 medaljona – mjeseci u godini i što su ljudi u ovim krajevima radili. Kroz vrata ulazi se u najmanji grad na svijetu. Legenda kaže da je Hum izgrađen upravo od ostatka gradova koje su divovi gradili uzduž rijeke Mirne. Zbog toga je i najmanji jer im je preostalo zbilja malo kamenja pa su morali sagraditi mali grad,  kazuje Mila Nežić, TZ Buzeta.

Hum i danas ima svojeg čelnika – župana koji se bira svake godine po  o starohrvatskom običaju obnovljenom 1976. 11 mjesnih sudaca koje odabere narod Humštine, jer pod Hum spadaju još 33 sela. To su većinom stari pošteni ljudi. Oni se nađu ispred volte tu u Humu i među sobom predlože dva kandidata i na drvenu palicu koja se zove baboš, glasuju za ta dva kandidata. I onaj koji pobijedi postaje župan,  objašnjava Aleksandar Merlek, Udruga 'Hum'.

Vraćajući se Alejom glagoljaša prema Roču, zastajemo u obližnjim Kotlima. Mjestu koje obiluje prirodnim ljepotama. Vode sada zbog suše nema, no to ne sprječava turiste da ga posjete. Kotli su bili nekada mjesto mnogi industrija, osim mlina ovdje su imali i kožare koji su izrađivali pojaseve, cipele… Bilo je i ostalih obrtnika u tom malom mjestu koje je nekad bilo puno ljudi. Stanovnika sada u Kotlima gotovo da i nema. No ima kuća za odmor, kao i u mjestima kojima prolazi Aleja glagoljaša.

Smještaj se najčešće traži u Roču i Humu, koji osim bogate povijesti nude i autohtonu hranu i različite vrste pića, među kojima je najpoznatija biska – proizvedena prema tradicionalnoj istarskoj recepturi.