Muzej crkve sv. Blaža

Od 17. lipnja zagrebačka crkva sv. Blaža ima muzejski prostor. Smješten u desnoj lađi uz svetište, prvotno je bio zamišljen kao oratorij, a sada će primati posjetitelje željne znanja o jedinstvenom arhitektonskom izričaju ove građevine.

Muzejski prostor zagrebačke crkve sv. Blaža svojim postavom upoznaje posjetitelje s bogatom poviješću ove znamenite zagrebačke crkve, svojevrsnim remek-djelom suvremene arhitekture 20. stoljeća. Crkva sv. Blaža u Zagrebu, na križanju Primorske i ulice Đure Deželića monumentalna je crkva s početka 20. st. arhitekta Viktora Kovačića. Iako nije dovršena, njezina izgradnja i uređenje plijeni pozornost mnogih građana. Viktor Kovačić, možemo slobodno reći, otac je moderne hrvatske arhitekture. Od njegovih djela svakako je najprepoznatljivija crkva sv. Blaža, Trg burze, ali i mnoge zagrebačke vile. Umro je prerano, 1924., a iza sebe je ostavio, nažalost, mnogo nedovršenih projekata,  objašnjava Vladimir Kerečeni, vikar crkve sv. Blaža.

Povijest crkve seže u osamdesete godine 19. stoljeća kada se zbog povećanja broja stanovnika pojavila potreba osnivanja nove župe u zapadnom dijelu grada. Viktor Kovačić crkvu je zamislio kao centralnu građevinu, po uzoru na građevine kakve su se mogle vidjeti u Bizantskom carstvu. Zato ova Crkva nije karakteristična za ove sjeverne krajeve. No sadrži elemente rane kršćanske povijesti. U  crkvi je najprepoznatljivija kupola promjera 18 metara, u to vrijeme jedna od prvih u Europi. Osim kupole koja nije oslikana, ali je prepoznatljiva po veličini značajan je i oltarni prostor uređen 2015. Jedinstvenost crkve su i jaslice Vojte Braniša iz 1916., slika sv. Blaža i slika Krist u grobu Ljube Babića te apostoli iza glavnoga oltara prema skici Zlatka Atača i tri vitraja iznad oltara autora Zlatka Kesera.

Uređenje crkve koja je zaštićeno kulturno dobro Republike Hrvatske još nije potpuno gotovo. Posla se prihvatio prije gotovo 30 godina arhitekt Željko Kovačić. Prema njegovim nacrtima i idejnom rješenju crkva se iznutra uređuje. Nadamo se da ćemo upravo mi biti generacija koja će nakon sto godina vidjeti uređenu crkvu sv. Blaža. Ova župa je peta po veličini u gradu Zagrebu. Jedno je vrijeme brojala između 70 i 80 tisuća župljana. Iz ove je župe nastalo mnoštvo drugih župa tijekom povijesti kako se grad širio. Danas župa zauzima veći dio Donjeg grada, od Frankopanske do Vodovodne ulice i gore od Pantovčaka do željezničke pruge. Na njenom području živi oko 19 tisuća župljana koji redovito sudjeluju u mnogim aktivnostima crkve.

U stotinu godina postojanja crkva sv. Blaža ispisala je bogate stranice svoje povijesti i ostavila neizbrisive tragove u životima mnogih Zagrepčana.