Kako protiv ljetnih viroze i boljetica

Kako se nositi sa neugodnim simptomima poput kihanja, kašljanja, peckanja u grlu, suznim očima, probadanja u ramenu ili leđima…
 
 
Ljetnih dana znaju nas mučiti neugodni simptomi poput poput kihanja, kašljanja, peckanja u grlu, suznim očima, probadanja u ramenu ili leđima… Kako se boriti s ovm tegobama u emisiji Dobro jutro, Hrvatska govorila je Vesna Rogan Ćuš, dr.med., liječnica obiteljske medicine.

Uzročnik ovih problema najčešće je virus iz skupine entero virusa. Zaraza se najčešće prenosi prljavim rukama, kontaminiranom vodom (u bazenima ili plićaku) i kapljičnim putem – kihanjem i kašljanjem. U većini slučajeva entero virus izaziva blage simptome – blago kašljucanje i peckanje grla, nešto povišena temperatura, a kako često napadaju i probavni sustav, često se javljaju i proljevi. U slučaju balgih simptoma koji ne traju duže od tri dana, nije nužno odmah se javljati obiteljskom liječniku, no ako simptomi postanu izraženiji te traju duže svakako se javite svom izabranom liječniku. Skupine koje su nešto izloženije i podložnije ovim virusima su djeca (zbog prljavih ruku) i kronični bolesnici (zbog oslabljenog imuniteta) pa dr. Rogan Ćuš preporučuje takvim bolesnicima odlazak liječniku. 
  
Ovih vrućih dana u češće se boravi u klimatiziranim prostorijama, što je s jedne strane odlično,a s druge može štetiti. Preporuka je da razlika između vanjske temperature i klimatiziranog prostora ne bude prevelika – 8° do 10°C. Dr. Rogan Ćuš preporučuje da se klima postepeno pojačava, kako u prostoriji tako i u vozilima koja bi trebalo prije paljenja klime prvo dobro provjetriti. Krvožilni sustav ne može se tako brzo prilagoditi velikim promjenama u temperaturama, pa se posljedično često ukoče i mišići, a klime k tome još dodatno isušuju sluznice što povećava mogućnost infekcija virusima ili bakterijama.

Počelo je i doba ambrozije. Alergijama skloni trebali su već početi s antihistaminskom terapijom, no i ako nisu za terapiju nikada nije prekasno. Terapiju treba uzimati navečer da pripremimo organizam za jutro kada je koncentracija alergena najveća.
 
U ljetne opasnosti ubrajaju se i ugrizi te ubodi životinja na moru. Kako se zaštititi i kako postupati kada do ugriza/uboda dođe otkrila je dr. med. Dijana Nonković, epidemiolog iz Zavoda za javno zdravstvo Splitsko dalmatinske županije.

U slučaju da vas opeče vlasulja dobro je žarište isprati s morskom, a ne slatkom, vodom te ako ima ostatka žarnica istrljati pijeskom, nikako golim rukama, s kože. Narodni lijekovi kao ocat ili alkohol uvijek su dobro došli, kaže dr. Nonković. Ipak ako je opekotina tj crvenilo jako dobro se javiti liječniku koji će prepisati kreme za ublažavanje simptoma. Iako kupači baš ne vole morske ježince u moru, oni su pokazatelji da je more čisto. Ukoliko se nabodete na ježinca, mjesto uboda prvo dezinficirajte te pokušajte sami izvaditi bodlje. Ako ne uspijevate, potražite liječničku pomoć da ne bi došlo do infekcije mjesta uboda. Rijetko ubode, ali ako ubodu otrovne morske ribe, primjerice pauk, ne treba te paničariti. Naše ribe imaju termo-labilne toksine što znači da ih razgrađuju visoke temperature. Ubodno mjesto treba staviti u toplu vodu (toliko toplu da ne izaziva opekline). Za prvu ruko može poslužiti i vruć kamen.