Ljepote Podunavlja

Kad na sredini hrvatskog toka Dunava, stotinjak metara iznad obale, ugledamo utvrdu grofova Banića od Lendave, stigli smo u Erdut. Početak je to meandra moćne rijeke koji završava u Dalju i stvara jedinstven riječni poluotok. Zbog povišena položaja, otvoren južnom nebu, kraj je to u kojemu je još Marija Terezija propisala da se imaju saditi samo voćnjaci i vinogradi.

U lesu Erdutske kose oplahivanom sjevernim vjetrovima iz Bačke posljednjih je godina sve više novih vinograda. Šestero manjih vinara, uz postojeću vinariju, proizvodnju vina pokušava uklopiti u suvremenu turističku ponudu. Mi se ovdje i nalazimo negdje na otprilike pola toka do ušća u Crno more. U zadnje vrijeme sve se više ljudi počinje baviti vinarstvom. Zato trebamo što prije uskočiti u elitni turizam. Sve ovo što imamo ovdje, od prirode do infrastrukture, daju nam za pravo ubrzati korake napredovanja kontinentalnog turizma ovdje,  mišljenja je vinar Ivo Brzica.

Dok se pune boce tradicionalnih, nadaleko poznatih sorti bijelih vina poput graševine, chardonnaya i traminca, u bačvama zrije nešto novo. Kupaža pet sorti crnih vina, na bazi merloa i vranca. Prva godina je proizvodnja u inoxu, druga godina je odležavanje u drvenim bačvama i treća godina je odležavanje u bocama. Sva tri dijela imaju za cilj da vino postigne svoju maksimalnu zrelost. Specifičnost drveta je u tome da zapravo tanini paljenog hrasta daju jednu posebnu aromu ovome našem vinu,  otkriva Brzica.

Dvije stotine i pedeset sunčanih dana u godini posebnu aromu daje i voću. Danas je pod jabukama, breskvama, šljivama, marelicama i kruškama oko 300 hektara. Struka trenutno smatra da je ovo ponajbolja lokacija u Hrvatskoj, a možda čak i u Europi, za podizanje višegodišnjih nasada. Ako uzmemo u obzir nadmosrku visinu, ekspoziciju južnu i sve ono što čini jednu lokaciju idealnu za razvoj voćarstva… Postoji jedan jedini problem, nemamo dovoljno vode,  ističe Stjepan Zorić, klaster Slavonska jabuka. Nema dovoljno ni skladišta ni pogona za preradu, pa je u planu gradnja destilerije kako proizvođači više ne bi ovisili o preprodavačima voća, već bi tržištu ponudili gotove proizvode. U međuvremenu dio vina i voćnih prerađevina plasira se sve češće gostima na kućnom pragu u seoskim gospodarstvima.

Sve što se spremi za goste proizvedeno je u krugu od nekoliko kilometara. Uključujući i neizostavni čobanac od barem tri vrste mesa. Za drugi specijalitet iz kotlića treba se spustiti nekoliko kilometara nizvodno, do Dalja. Dunavski fiš u starom mlinu pretvorenom u restoran danas privlači velik broj gostiju, ali početak nakon povratka u ratom opustošeni kraj bio je težak. Prostora za razvoj turizma ovdje svakako ima. U prvom redu zahvaljujući bogatoj povijesti, prirodnim ljepotama Dunava i blagoj klimi.

A upravo je proučavajući klimatske promjene na ovoj terasi pokraj Dunava trajni pečat svjetskoj znanosti ostavio i Milutin Milanković. Matematički je objasnio razdoblja mijena ledenih doba, što su 70-ih godina prošlog stoljeća potvrdili američki znanstvenici, a dokazao je i utjecaj promjene klime na Zemlji u ovisnosti o promjeni nagiba zemlje. Planeti i sunce ogledaju se i dalje u tamnim vodama Dunava. I samo onomu tko se zagleda dovoljno duboko otkrivaju vizure koje ostavljaju bez daha.