Kseniji Urličić posebno priznanje Vikovačkih jeseni

Vinkovačke jeseni bilježe bogatu tradiciju u očuvanju naše kulturne baštine. A ta je tradicija obilježena i dugogodišnjom suradnjom s bivšom urednicom i voditeljicom HRT-a, Ksenijom Urličić. Ovih je dana izaslanstvo Vinkovačkih jeseni Kseniji Urličić dodijelilo posebno priznanje kao sjećanje na dugogodišnju suradnju.

Ljubav Ksenije Urličić i 'Vinkovačkih jeseni' traje od 1970-ih godina kada preuzima ulogu voditeljice od Gordane Bonnetti. I to je prijateljstvo trajalo  dvadesetak godina, a sjećanja su još uvijek jaka i živa. Sjećanja uvijek su bila prije svega tambura, te njihove predivne slavonske pjesme, posebno 'Šumi, šumi javore'. Kad god čujem tu pjesmu sjetim se tih malih prozora s prekrasnim šlingama, sjetim se mirisa tih jabuka, tog krasnog i pomalo lijenog Bosuta, raspjevanih šatora i jakog nacionalnog naboja koji se tamo osjećao,  nostalgična je Ksenija.

Posebno su u sjećanju one Jeseni na kojima je bio i Miko Tripalo. Osjećao se tada poseban naboj. U tim jesenima baš se osjetilo proljeće, ali ne bilo kakvo već Hrvatsko proljeće koje je iza toga slijedilo. To je nešto na što sam ponosna što sam bila sudionik toga, čega se rado sjećam, a ono što me najviše veseli u tim sjećanjima je moja autorska emisija koja se zvala 'Vinkovci su i jeseni jesu'. To je bilo u ratno doba, ranjena Slavonija. Nismo mogli održati Vinkovačke jeseni i ja sam odlučila u studiju napraviti emisiju Vinkovačkih jeseni,  prisjeća se Ksenija. Na taj je način omogućen kontinuitet Vinkovačkih jeseni. I zbog takvog joj je angažmana dodijeljeno priznanje. Ilustrirana enciklopedija Vinkovaca, antikna posuda, boca sa zlatovezom i slika glavne zgrade na vinkovačkom korzu. Više nego priznanje nam to dođe da upravo Ksenija za svoje potomstvo ima, ne dokaze nego da ima svom potomstvu pokazati što je ta baka i prabaka činila u svojim mladim danima. Mi smo tada tražili sposobna, kvalificirana imena da pruže ono što pozornica nudi i da predstavi to javnosti,  objašnjava Stjepan Marić iz vinkovačke Matice hrvatske.

Trideset vrijednih žena napravilo je darove koji našu tradicijsku baštinu promoviraju na etno sajmovima u Hrvatskoj i inozemstvu. Dobar glas o Slavoniji pronose i odjevnim predmetima. A legendarna Ksenija iskreno priznaje: Nikada prije nisam pridavala toliko važnosti glazbi Slavonije, toj tamburaškoj glazbi. Danas jako volim slušati tu glazbu i kad govorimo o narodnoj glazbi možda mi je najbliži srcu upravo taj slavonski narodni melos.