Ivanečki mlinovi

Od Prigorca, naselja podno Ivanščice, pa do utoka u rječicu Bednju, u Ivancu se na potoku Bistrici vrtjelo dvadeset mlinova. U vrtlogu vremena nestajali su jedan za drugim. Uz pomoć Grada Ivanca i tamošnje Turističke zajednice obnovljen je Friščićev mlin, a postavljene su intepretacijske ploče na mjestima gdje su se nekad vrtjela mlinska kola.

Brzaci planinskog potoka Bistrica, zbog vodovoda koji se iz njih opskrbljuje, nisu više tako izdašni kao prijašnjih godina pa mlin obitelji Friščić u Prigorcu 'žalaburi' tek povremeno. Obnovljen je 2004. I jedini je u Varaždinskoj županiji. Sretan sam da smo to napravili, nismo računali da to bude nekakav biznis, išli smo radi atrakcije da obnovimo, da vratimo dio te povijesti jer u to vrijeme više nije bilo mlina koji bi na taj način mlel,  sretan je mlinar Štef. Održavanje mlina iziskuje truda, a i novca. No mlinar Štef se ne žali. Severov mlin bio je prvi od izvora na bistroj Bistrici. Gospođa Marica mlinarila je dvadesetak godina.

Nažalost malo se dosad znalo o nestalim mlinovima i njihovim vlasnicima, stoga je Ivanečka turistička zajednica postavila intepretacijske ploče. Boris Jagetić Daraboš autor je knjige 'Ivanečki mlinovi'. Mlinovi su bili pokretači društvenog i kulturnog života u pitomom Ivancu. Uz brašno, u njima se proizvodilo i bučino ulje pa su stoga imali važnu ulogu u gospodarstvu. Osim tih pojedinosti, na dvojezičnim pločama ima i zapisa o 'coprnicama'.   

Na području Ivanca nekad se vrtjelo četrdesetak mlinova, a uz samu Bistricu još ih ima sedam koje bi se u kratkom vremenu moglo restaurirati. Mlinarski put s postavljenim pločama o mlinovima i legendama, svojevrsni su spomenici jednom vremenu. Putniku namjerniku na zanimljiv je način ispričana  priča o osebujnoj prošlosti ivanečkoga kraja. Posebice mlinovima, svojevrsnom zaštitnom znaku Ivanca, simpatičnog gradića 'podno jedne velke gore'.