Prisjetimo se prve hrvatske početnice

Pismenost stoljećima iza nas nije bila digitalna. Bila je vezana uz knjige, uz školske klupe, pisaljke, kredu, učitelja koji je prenosio znanje. Pismenost je bila povlastica privilegiranih, a danas je divno da je obvezna za sve.



Prisjetimo se prve hrvatske početnice uz knjigu staru pet stoljeća. Stara je točno 490 godina. Tiskana je na glagoljici u Veneciji, glagoljska početnica iz 1527. godine. Na njoj su hrvatsku glagoljicu i hrvatski jezik učili malobrojni i sigurno povlašteni. Knjiga je bila čudo, a osobito tisak, gutembergov tisak koji je omogućio veliki broj primjeraka umjesto dugočasnog prepisivanja knjiga od kojih nikada niti jedna nije bila istovjetna drugoj.

Hrvatska je svojim knjigama na glagoljici, Misalom po zakonu rimskog dvora, Biblijom i ovom početnicom u samom vrhu europske pismenosti jer se te knjige objavljuju vrlo brzo nakon čuvene Gutembergove Biblije, prve tiskane knjige na svijetu. Divno je i to što naše prve knjige nisu na latinskom nego na crkvenoslavenskom jeziku hrvatske redakcije.

Evo što su đaci glagoljivom čitali iz ove knjige koja u rukama voditelja Zbirke rukopisa i starih knjiga gotovo blistavo nova, iako joj je zaista 490 godina. To je original, nekadašnja početnica ljudi čiji smo daleki potomci. Jedino je uvez blistav i novijeg datuma.