Izložba 'Gutenberg i slavenski svijet'

U Zagrebu je otvorena izložba 'Gutenberg i slavenski svijet' koja govori o razvoju ćirilskog knjigotiska od XV. do XIX. st., a naglasak je na kronologiji bugarskog knjigotiska.

U Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti izložene su fotografije rijetkih i vrijednih knjiga iz fondova bugarskih knjižnica tiskanih na ćirilici. Ovom izložbom obilježava se 560 godina od pojave prve tiskane knjige, Gutenbergove Biblije i 520 godina od izdavanja prve knjige na ćirilici tiskane na Balkanu. Ovo je jedna značajna izložba i kulturna manifestacija i HAZU je rado sudjelovala u ovom projektu sa savezom Bugara u Hrvatskoj i institucijama u Sofiji. Na taj način se nastavljaju veze između Hrvatske i Bugarske koje je još započeo utemeljitelj Akademije biskup Strossmayer i kasnije Rački,  ističe Zvonko Kusić, predsjednik HAZU-a.
"Guttenberg i Slavenski svijet"
Josip Bratulić, autor hrvatskog dijela izložbe, objašnjava što je značila pojava tiskane knjige u povijesti. Kao što je danas informatika promijenila svijet tako je i tiskana promijenila shvaćanje svijeta. Odjednom su knjige postale dostupna, a s njima i znanje koje knjige sadrže. Raško Ivanov, predsjednik Nacionalne zajednice Bugara u RH otkriva da je tiskanje knjiga u Bugarskoj započelo zapravo u ilegali. Bugarska je bila pet stoljeća pod Turskom valšću, pa su prve knjige koje su se štampale su bile polulegalne. Nisu imale dozvolu turskih vlasti, a štampale su se u Veneciji. Gutenbergov izum omogućio je eksplozivno širenje znanja u renesansnoj Europi. Početak tiskanja knjiga u 15. stoljeću mijenja navike ljudi. Rani slavenski knjigotisak uključuje izdavanje najpotrebnijih liturgijskih knjiga. Prve tiskane knjige pravoslavnih Južnih Slavena imaju snažan bizantski utjecaj, koji se nastavlja u bugarskoj srednjovjekovnoj rukopisnoj knjizi. Ova izložba otkriva jedan nepoznati svijet slavenske ćiriličko izdavačke djelatnosti Bugara u onom razdoblju kad su bili pod Turskom. Imali su tuđu vlast, tuđi jezik, nisu imali svojih institucija. Zanimljivo je koliko je ćiriličnih knjiga tiskano, naglašava akademik Kusić.

Bogata književna djelatnost bugarskog naroda temelji se na njihovim vlastitim idejama, pa je i ova izložba velikim djelom posvećena upravo bugarskom knjigotisku. Izložbu možete razgledati do 27. rujna.