KUD 'Tamburica' iz Velimirovca kod Našica

Kulturno-umjetničko društvo 'Tamburica' Velimirovac osnovan je 1999., a radi u 5 sekcija: dramska, muška pjevačka, ženska pjevačka, plesna i tamburaška. Društvo broji oko 40 članova.



Ciljevi KUD-a 'Tamburica' su poticanje, razvijanje i unapređenje kulture, očuvanje etno baštine i tradicijske kulture Velimirovca, Našice i Osječko-baranjske županije. Bili su sudionici gotovo svih većih smotri folklora, kao što su Vinkovačke jeseni, Đakovački vezovi, ali i manjih smotri na području cijele Republike Hrvatske. Gostovali su u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Mađarskoj, Rumunjskoj i Njemačkoj. Snimili dva nosača zvuka, jedan s izvornim pjesmama i plesovima Slavonije i Baranje te drugi sa sakralnim pjesmama.



Svečanu žensku nošnju čine; cipele, bijele čarape, interok, suknja, opreg, oplećak širokih rukava, kašmirska marama, cure počešljane u knedle, žene nose šamije, zakićeno dukatima. Radnu žensku nošnju čine; opanci ili bosa noga, krilca, suknja, otarak, oplećak uskih rukava i maramka. Svečanu mušku nošnju čine; čizme, rajtozne, rubina, prsluk i kapa ukrašena cvijećem. Radnu mušku nošnju čine; opanci ili bosa noga, gaće uskih nogavica, rubina i kapa.

Velimirovac se prvi put spominje 1885. pod nazivom Selište koje je grof Pejačević naselio Nijemcima. Mjesto je promijenilo ime između Prvog i Drugog svjetskog rata, kada Selište postaje Velimirovac, po grofovom sinu Velimiru. Poslije Drugog svjetskog rata mijenja se struktura stanovništva. Nijemci napuštaju selo, a u njihove kuće se naseljavaju doseljenici iz Like, Dalmacije i Bosne. Drugo veliko naseljavanje dogodilo se 1960-ih i 1970-ih godina razvojem industrije u Našicama, kada su ljudi došli u potrazi za poslom.


Velimirovac danas ima oko 1100 stanovnika u oko 360 domaćinstava. U selu djeluje nekoliko udruga – nogometni klub, šahovski klub, boćarski klub te dobrovoljno vatrogasno društvo. Osnovnu školu koju pohađaju učenici od 1. do 4. razreda. A kako je Velimirovac prigradsko naselje Našica, većina zaposlenih mještana radi u nekom od našićkih poduzeća. Početkom 1980. mještani su svojim sredstvima, radom i zalaganjem izgradili crkvu u selu koja je danas središte Župe gospe Fatimske